SVIJET U RIJEČIMA

Izborne prognoze: Tramp nema šanse – baš kao i 2016.

Za 100 dana Sjedinjene Države biraju novog predsjednika. Sve američke ankete prognoziraju spektakularnu pobjedu Džoa Bajdena. “Tramp zna da će izgubiti”, proglasio je već jedan poznati list. Ove prognoze upadljivo liče na one uoči prethodnih izbora, 2016. godine

2832 pregleda 3 komentar(a)
Foto: Printscreen
Foto: Printscreen

Sto dana je do preostalo do američkih predsjedničkih izbora. U svim anketama širom SAD vodi demokrata Džo Bajden ispred predsjednika Donalda Trampa. I tako već nedjeljama. I u ključnim državama.

Britanski Economist, veoma čitan u SAD, šanse za Bajdenovu pobjedu čak je prikazao i kroz brojke - preciznije: već je proglasio da će Bajden imati većinu u Izbornom kolegijumu SAD: šanse mu stoje na 93%. Tako tvrdi Economist, mirne duše, cijela tri mjeseca pred izbore. A Trampu mogućnost za ponovni izbor svodi na 7%.

Po aktuelnim prognozama demokrate će imati 353 elektora, a republikanci 185. Što bi bio više nego senzacionalni uspjeh Džoa Bajdena. Economist ide i korak dalje: tvrdi da će i većina birača na terenu glasati za Bajdena: za šta postoji, po ovom listu, čak 99% šansi. Dok su Trampove samo 1%.

“Donald Tramp zna da će izgubiti”, naslovio je i uticajni magazin Politico jedan od svojih novijih tekstova o situaciji u Americi. Kažu još i da je jedan od najvjernijih Trampovih podržavalaca upozorio sadašnjeg predsjednika da je na najboljem putu da bude samo “jednomandatni”.

Sve ove prognoze - zli jezici ih nazivaju “politastrologija”- vrlo podsjećaju na vrijeme od prije tačno četiri godine. Magazin The Hill je u ljeto 2016. naslovio: “Klinton mirno pobjeđuje”. Svjetski uticajna rejting agencija Moddy’s Analytics je prorokovala da će demokrate imati 332, a republikanci 206 elektora.

Kao što je poznato, istina je bila drugačija: Trump je imao 304 elektora, a Hilari Klinton samo 227, čime je kandidat sa kojim niko nije računao imao više nego komfornu većinu i postao 45. predsjednik SAD.

Demoskopi i politički analitičari su bili posve zgranuti, zatečeni i šokirani: kao i koji mjesec prije toga rezultatom referenduma o bregzitu. Kako im se moglo desiti da tako brutalno podbace?

Jednostavno: nisu razumjeli raspoloženje van obalnih metropola Amerike, pa su predano širili samo mišljenja i pozicije sopstvenih krugova, sve jedan drugog svojim objavama hrabreći. Kad su vidjeli koliko su pogriješili, obećali su da će se popraviti. Tog se obećanja, sada, poslije 4 godine, niko više ne sjeća.

A prognoze se opet prave na osnovu sveameričkih anketa. Dvije hiljade šesnaeste su demoskopi tako masovno pogriješili jer su pojedine ključne države glasale drugačije od ostatka SAD. A samo rezultati tih ključnih država biraju predsjednika. Trampu je uspjelo da osvoji upravo te tzv. Swing States - iako u pojedinim od njih vrlo do krajnje tijesno.

Hilari Klinton je napravila strašnu grešku što je smatrala da joj se podrazumijeva pobjeda u Viskonsinu, pa u izbornoj kampanji nogom nije kročila u tu državu. Imala je naizgled pravo, jer je vjerovala prognozama: sve su joj do posljednjeg dana davale prednost u Viskonsinu od cijelih 16%. A tu državu je osvojio Tramp. Potom se govrilo kako ljudi koji podržavaju Trampa namjerno lažu u anketama.

U međuvremenu su se i demokrate opametile pa su pojačale svoj personal i u Viskonsinu, jer su identifikovale ovu državu kao jednu od ključnih za osvajanje moći u Bijeloj Kući. Sljedećeg mjeseca će demokrate upravo u Milvokiju, najvećem gradu Viskonsina, oficijelno proglasiti Džoa Bajdena za svog predsjedničkog kandidata.

New York Times” (NYT) je 2016. H. Klinton prorekao šanse za pobjedu na izborima na 85%, kako su napisali, “bazirano na posljednjim i preciznim mjerenjima na nacionalnom i nivou saveznih država”. Te godine je NYT bio makar toliko još profesionalan pa je dodao i rečenicu “Ali Trumpova pobjeda ostaje kao mogućnost”. Ove godine, prije neki dan, je NYT preko cijele strane proglasio da Bajden tako puno vodi u svim anketama protiv Trampa “kako nijedan kandidat u proteklih 25 godina nije vodio”.

No, da li se ponašanje birača proteklih četvrt vijeka tako dramatično promijenilo? I zašto su prognoze tako nesigurne, nesigurnije nego ikad?

Izborni analitičari na Princeton Election Consortium su H. Klintoon - neposredno pred izborni dan - dali šansu od 99% da će pobjediti na izborima. Dva dana pred izbore 2016. vodeći analitičar Sam Wang je objavio: “Ako Hilari Klinton ne pobijedi u utorak, to će biti divovsko iznenađenje”. Pa je “divovsko iznenanđenje” i dobio.

Prije neki dan je Princeton Election Consortium ne samo prognozirao pobjedu Bajdena nego i to da će demokrate imati apsolutnu većinu i u Senatu i u Kongresu.

Već krajem 2015. su skoro svi novinari i posmatrači tvrdili da Tramp nikad neće proći ni kandidaturu za predsjednika, a kamoli postati predsjednik. I debelo pogriješili.

Upravo stoga: zna li iko da li je Dana Milbank, kolumnista Washington Posta, stvarno pojeo cijelu stranu svojih novina? Jer, upravo je to obećao u svom tekstu u oktobru 2015: “Onog dana, kad Tramp dobije nominaciju, poješću cijelu stranicu na kojoj je ova kolumna nedjeljom odštampana”.

Postoji zato i jedna zavodljiva i prosta mogućnost da već danas predvidimo rezultat izbora u novembru, kao alternativu dobro plaćenim analitičarima: da prepustimom američkim biračima, preciznije biračima u Swing States tu odluku. A može da se desi da u noći 3. novembra i ne bude odluke. Možda i danima potom. Političke sigurnosti u današnjem svijetu nema ili je postala vrlo rijetka. Osobito u sadašnjim i ovakvim Sjedinjenim Američkim Državama.

Autor je dopisnik Velta iz SAD (Die Welt) Prevod: Mirko Vuletić

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")