„Najjači nije nikada dovoljno jak da uvijek bude gospodar, ako ne pretvori svoju snagu u pravo, a poslušnost građana u dužnost.“ (Žak Ruso, Društveni ugovor)
Petnaesti septembar, Međunarodni dan demokratije, prvi put je na ovom kršu obilježen na sveobuhvatan način. I retorički i događajno! Predsjednik Crne Gore izjavio je da su „nedavni izbori potvrdili napredak u demokratskom razvoju crnogorskog društva“, dok je predsjednik Skupštine Crne Gore apostrofirao nužnost „da se održi evropski kurs i nastavi za započetim reformama, a da se političke razlike manifestuju kroz dijalog u parlamentu“.
Namjera svih učesnika avgustovskih izbora je da žele dalju demokratizaciju i institucionalno snaženje naše poliidentiteske zajednice i ona je potvrđena narednog dan kada je, u trajanju od samo jednog školskog časa, preciziran datum konstitutivne sjednice 27. saziva Skupštine Crne Gore. Dvadeset trećeg septembra primjerenim izborom novog predsjednika Skupštine Crne Gore, nakon okončanog izbornog procesa, biće realizovan i bitan segment konstituisanja zakonodavne vlasti! Treperasto interesovanje javnosti za formirajem izvršne vlasti, odnosno određivanje imena mandatara, kao i budućeg sastava Vlade Crne Gore, ne bi trebalo da umanji pažnju građanstva i stručne javnosti o procesu nastajanja glavnog institucionalnog ključa - parlamenta.
U danima pred nama, transparentnim i kooperativnim načinom rada, Skupština Crene Gore treba da odbije moguće prigovore da će nova parlamentarna većina biti u privilegovanom položaju i da će selektivno primjenjivati odredbe Ustava Crne Gore! Konstruktivnost pri izboru potpredsjednika Skupštine, posebno iz reda opozicije, bila bi veoma dobar znak. S obzirom na to da konstitucionalni okvir naše države nije formalnopravno dopunjen neophodnim zakonima o skupštini i vladi, kao i to da su Zakonu o Predsjedniku Crne Gore neophodne dopune koje bi se odnosile na njegovo obavezujuće postupanje shodno ustavnim nadležnostima, novouspostvaljena predstavnička vlast ima izazov kako da učini blagovremenim izbor nove Vlade Crne Gore.
Ustavna nadležnost Predsjednika Crne Gore da „predlaže Skupštini mandatara za sastav Vlade, nakon obavljenog razgovora sa predstavnicima političkih partija zastupljenih u Skupštini“ nije zakonski definisana i, zbog socio-ekonomske nužnosti u kojoj se nalazimo, uslovljava moguću inicijativu parlamenta po ovom pitanju. Ovo će možda biti jedno od prvih pitanja na Kolegijumu predsjednika Skupštine!
Pored ovoga, nameće se i pitanje koje je moguće najintrigantnije, ali i najkonstruktivnije. Na samom početku djelovanja predsjednik i potpredsjednici Skupštine, kao i predsjednici klubova poslanika, susrešće se sa utvrđivanjem obima kontrolne funkcije parlamenta. Ovo pitanje je pržilo postizbornu medijsku scenu sa grozomorim najavama i potpirivalo one strahove čiji korijeni sežu do 90-ih. Stav o ovom pitanju može biti kamen spoticanja ili kamen temeljac buduće vlasti u Crnoj Gori!
Naime, fetiširana slika o Vladi Crne Gore, koju je svih ovih decenija brižno dekorisala doskorašnja garnitura, morala bi biti brutalno pocijepana uspostavljanjem nove parlamentarne prakse. Valja podsjetiti kako je nekadašnji premijer, a sadašnji predsjednik Crne Gore, govorio da postoje „pitanja koja ne pripadaju parlamentu kao političkom tijelu“ i da je tom prilikom optužio SDP da u skupštini pravi većinu sa protivnicima crnogorske države!
Ako ne želi što skorije izbore, naše predstavničko tijelo sve oprečne regule koje nastaju u izvršnoj kancelariji mora staviti pod svoj nadzor i omogućiti da one budu predmet amandmana
S obzirom na to da će određene odluke vlade, zbog ideološke heterogenosti onih koji će je izabrati i podržavati, kao i njenog sastava koji će biti saobrazan izbornim rezultatima, izazivati polarizovanost u javnosti, naš parlament moraće da primjeni jedan veoma djelotvoran međunarodni standard. Zapravo, ako ne želi što skorije izbore, naše predstavničko tijelo sve oprečne regule koje nastaju u izvršnoj kancelariji mora staviti pod svoj nadzor i omogućiti da one budu predmet amandmana! Takođe, dojučerašnju praksu svojevrsnog kvazidelegiranja zakonodavne funkcije izvršnoj vlasti, zbog navodnih hitnosti i administrativne efikasnosti, treba ukinuti. Nije potrebno isticati šta su takva postupanja odlazeće Vlade Crne Gore izazivala i šta mogu prouzrokovati u domenu još gorućih identitetskih pitanja!
Već prvih dana parlamentarnog rada naši građani biće u prilici da se uvjere da li im je njihova izborna volja obezbijedila početak vladavine prava. Pošto je tokom protekle dvije sedmice bilo veoma popularno pisati jednom od lidera vladajućih koalicija, možda bi najdjelotvornije bilo podsjetiti na njegove riječi da smo 30. avgusta „vratili suverenitet građaninu“. Još u XVIII vijeku Dejvid Hjum istakao je da za društveni i privredni razvitak nije neophodna samo demokratija, već i vladavina prava. Nova zakonodavna vlast biće glas naših građana, ali njena kontrolna funkcija treba da nam omogući da nikada više ne čujemo ono zbog čega su ih nekada, ali i ovih dana plašili!
Bonus video:
