Dr Dimitrije Dimo Vujović: Prilozi izučavanju crnogorskog nacionalnog pitanja
Crnogorci nikada u svojoj istoriji nijesu pretpostavljali interes države, svom ličnom interesu. Pa ni danas. Moderni pojam državnosti, shvaćen u kontekstu socijalističke političke misli ili danas neoliberalne, nije svojstven do kraja crnogorskom društvu. I ne postoji na našim jezicima napisana ni jedna druga knjiga koja do u detalje objašnjava prostu činjenicu da je crnogorska država potpuno nova istorijska tvorevina koja se konstituisala u XIX vijeku. Ta knjiga koja demistifikuje sve naše zablude i neznanja i politička tumaranja u XX vijeku je Prilozi izučavanju crnogorskog nacionalnog pitanja Dimitrija Dima Vujovića. Istina boli i istina se prećutkuje i brzo zaboravlja. Zbog toga je istina gola, a zabluda obučena u šareno ruho - da kada se pogledamo u ogledalu budemo zadovoljni svojom pojavom. Na istorijskoj pozornici. Zbog toga o ovoj knjizi ćutimo.
Naše sadašnje patriote, sa oba krila, i srpskog i crnogorskog, treba da znaju da ova država Crna Gora nije prost nastavak srednjevjekovne zetske države, pa ni države Crnojevića. Ona nije ni njihova obnova ni po formi ni po sadržini. Tradicije starih država su bile i jesu prisutne i pozitivno su uticale na sadašnjost. Ti elementi tradicije starih država su utočeni u naše društvo u srednjem vijeku kada de fakto nijesmo imali države, i kada je su ti elementi u knežinama, bratstvima i plemenima formirali crnogorski individualizam.
Proces rađanja moderne crnogorske države upravo se poklapa sa procesom rađanja i razvijanja građanskog društva u Crnoj Gori. Moderna Crna Gora priznata na Berlinskom kongresu rođena je kao rezultat razvoja građanskog društva, pa su i njen nivo i razvijenost uslovljeni nivoom razvitka građanskog društva. Crnogorsko građansko društvo je nastalo u borbi protiv turskog feudalizma koje ima oslobodilački karakter i oslobađanju od stega plemenskog tradicionalnog društva na unutrašnjem planu. Stvaranje crnogorske države nije jedan akt preuzimanja vlasti, već izuzetno dugi proces koji ide uporedo sa klasnim raslojavanjem seljačkog plemenskog društva u Crnoj Gori.
U Crnoj Gori zadugo nije bilo domaćih društvenih snaga koje bi formirale državu. Na prelazu između XVIII i XIX vijeka tu ulogu preuzima Cetinjska mitroplolija i plemenske starješine. Cetinjska mitropolija ima duhovni i ekonomski interes za očuvanjem etničke cjeline, pa zbog toga i vladike postaju prve političke ličnosti u modernom smislu tog pojma. Takođe plemenski kapetani imaju ekonomski i politički interes u tom dobu, jer tada dolazi do raslojavanja plemenske privatne svojine (komuna) na privatno vlasništvo koje je predmet njihovog bogatstva. U tim uslovima nastanka građanskog društva bez gradova, tradicija kroz zajedničko narodno pamćenje o zajedničkom etničkom porijeklu sa ostalim srpskim plemenima, pretočena u narodne običaje, poslužila je kao kohezivni faktor.
Dakle, očiti dualizam nacionalnog bića Crnogoraca koji se manifestuje ovih godina, a koji vrlo vješto koriste i produbljuju političke elite i kod kuće i na strani, ima istorijskog korijena. Crnogorsko nacionalno biće i njegova država su u procesu izgrađivanja i u današnjem dobu. I kada čujete povik Nek je vječna i srpska Sparta, imajte na umu da su to dvije strane jedne medalje.
Još jedan je primjer jako znakovit za ovu tvrdnju. Nigdje u Evropi se nijesu, kao u Crnoj Gori, primali razni pokreti i ideje. Pogledajte Trinaestojulski ustanak i njegov slom. Četnički pokret i odstupanje preko Zidanog mosta. Sve su to sinovi i kćeri ovoga naroda koji su u različitim prilikama različito reagovali.
Krsto Popović je prava paradigma ovoga naroda i ove države Crne Gore. Od ustanika do nekoga koga je pomilovao kralj Aleksandar Karađorđević i dao mu penziju, da bi ga na kraju ubili i proglasili ratnim zločincem novi graditelji nove države Crne Gore. Sve to smo mi. U procesu nastajanja crnogorske nacije koja se i danas, ljeta Gospodnjeg 2020. probija i pokušava da shvati samu sebe.
Bonus video:
