Svake godine kada se svetski moćnici okupe u švajcarskom Davosu, na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF), nevladina organizacija Oksfam pripremi studiju o rastućoj nejednakosti u svijetu. Iako će ove zime sastanak pod imenom „Davos agenda" biti virtuelan, kritičari iz Oksfama se javljaju za riječ kako bi tematizovali trend rastuće nejednakosti u svijetu. Ni u vreme pandemije korona-virusa, aktivisti Oksfama ne propuštaju priliku da ukažu na sve veći jaz između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih ljudi i govore o „virusu nejednakosti". Kao i prethodnih godina, autori studije izračunali su kako bi povećano bogatstvo nekolicine superbogatih moglo da ublaži nevolju velikog broja socijalno ugroženih ljudi. U aktuelnom izvještaju stoji: „Dok je hiljadu najbogatijih ljudi za samo devet mjeseci nadoknadilo gubitke nastale zbog korona krize, najsiromašnijima će trebati više od decenije da se oporave od ekonomskih posljedica pandemije."
Pogođene siromašne i bogate zemlje
Novo u ovoj godine je to da je povećanje ekonomske nejednakosti u gotovo svim zemljama nastupilo istovremeno, bez obzira da li je riječ o industrijski razvijenim, srednje razvijenim ili zemljama u razvoju. Autori studije pišu da su se najbogatiji već izborili sa korona krizom: „Kapital desetoro ljudi koji su u decembru 2020. bili najbogatiji na svijetu, od februara 2019. se i pored pandemije povećao za pola biliona US dolara, na 1,12 biliona dolara. „Taj novac bi bio više nego dovoljan da se čitavo svjetsko stanovništvo vakciniše protiv kovida-19 i da se osigura da niko zbog pandemije ne osiromaši", navodi se u studiji Oksfama i upozorava da je riječ o „najgoroj poslovnoj krizi u posljednjih 90 godina, sa stotinama miliona ljudi koji su ostali bez prihoda ili posla". Na listi deset najbogatijih muškaraca na svijetu, prema podacima Oksfama su osnivač Amazona Džef Bezos, direktor Tesle Elon Mask, veliki akcionar modnog koncerna LVMH Bernar Arno i njegova porodica, kao i Bil Gejts iz Majkrosofta, Mark Zakerberg iz Fejsbuka, Leri Elison osnivač kompanije Orakl, legendarni američki ulagač Voren Bafet i suosnivač Gugla Leri Pejdž. Na listi su još i Džong Šanšan iz Kine, koji se obogatio sa flaširanom vodom Nongfu Spring i šef indijskog koncerna Rilajans, Mukeš Ambani. U vrhu Oksfamove liste najbogatijih ljudi u Njemačkoj su, kao i proteklih godina, osnivač Lidla, Diter Švarc i veliki BMW akcionari, Suzane Klaten i Štefan Kvant.
Gubitak povjerenja
Oksfamovi aktivisti su razgovarali sa skoro tri stotine svjetskih ekonomista i njihove analize se baziraju na izjavama vodećih naučnika koji se bave problemom nejednakosti, kao što su američki ekonomista Džefri Saks, indijska ekonomistkinja Džajati Goš i francuski ekonomista Gabrijel Zakman, koji predaje na kalifornijskom Univerzitetu Berkli. Velika većina anketiranih stručnjaka, 87%, „očekuje kao posljedicu pandemije u svojoj zemlji 'porast' ili 'nagli rast' nejednakosti u prihodima." I Svjetska banka upozorava da bi 2030. zbog posljedica pandemije više ljudi moglo da živi u siromaštvu, nego u vremenu prije korone, piše u studiji Oksfama.
U međuvremenu je strah od posljedica sve većeg jaza između siromašnih i bogatih stigao i do organizatora WEF. Oni su naročito zabrinuti zbog mladih ljudi i upozoravaju „da dvostruko uništena generacija odrasta u doba izgubljenih šansi." U aktuelnom izvještaju o globalnim rizicima, WEF upozorava i da gubitnici pandemije, u prvom redu mladi ljudi, „gube povjerenje u današnje ekonomske i političke institucije".
I dok zvaničnici WEF govore o postavljanju novih prioriteta, reformisanju sistema, više digitalizacije i većoj međunarodnoj saradnji sa ciljem prevazilaženja krize, zahtjevi predstavnika Oksfama idu mnogo dalje. Oni žele promjenu paradigme, koja bi vodila ka „demokratizaciji ekonomije" i „snažnijoj podršci siromašnih i usmjeravanju ekonomije ka opštem dobru".
Bonus video:
