Prošle godine, po prvi put zapisano u istoriji čovječanstva, hladni klimatski sistem nije uspio da rashladi Zemlju. Posljedice koje smo vidjeli „sa daljine“ su nagovještaji onoga čega može biti više i obimom i formom - i u našem okruženju. Ukoliko se današnji trend nastavi, takozvani “bezbijedni limit“ zagrijavanja biće pređen već do sredine 2030. Postepenim zagrijavanjem postepeno će se javljati posljedice za sve, uključujući i nas. Riječ je o sistematskim i nepovratnim promjenama, koje će uticati na blisku budućnost nas i našeg podneblja. Crna Gora mora intenzivirati rad na sprječavanju i prilagođavanju klimatskim promjenama. Katastrofa je sve izvjesnija. Nema se mnogo vremena.
Šest posljednjih godina nalaze se u vrhu najtoplih godina, kako navode ispitivanja monitoring-centra, Climate Monitoring Service. Rekordno tople godine, kakva je bila 2016, obično se poklapaju sa fenomenom klimatskog sistema El Ninjo, koji označava njegovu “toplu fazu”. El Ninjo se osjeti na skoro cijeloj planeti, a pogotovu u tropskom pojasu, i to često kroz ekstremne vremenske uslove, sa obilnim kišama, odnosno sušom u različitim djelovima svijeta.
Međutim, posebno zabrinjava to da prošlogodišnje rekordne temperature nijesu bile uslovljene El Ninjom. 2020. je bila godina “hladne faze”, takozvane La Ninja, koja ima efekat rashlađivanja. La Ninja po prvi put nije dovoljno rashladila Zemlju, i nije spriječila toplotne rekorde u prošloj godini. Uslijedile su katatastrofe sa velikim brojem uragana, poplava i suša, kao i požara koji su emitovali enormne količine gasova staklene bašte u različitim djelovima svijeta: Australiji, Sibiru, Južnoj Americi, i na zapadnoj obali SAD. Kakve to veze ima sa Crnom Gorom?
Izvještaj Klimatskog panela Ujedinjenih nacija utvrdio je da granica zagrijavanja preko koje se ne smije preći, takozvani “bezbjedni limit”, iznosi 1,5ºC računajući od pre-industrijskog perioda tj. sredine XIX vijeka. Najveći broj zemalja svijeta, uključujući i Crnu Goru, se 2015. godine u Parizu obavezalo da će zadržati prosječno povećanje temperature ispod 2ºC, a i nastojati ograničiti porast temperature do bezbjednog limita. Pa ipak je prosječno globalno zagrijanje uzrokovano ljudskom aktivnošću već dostiglo 1ºC, a u nekim djelovima svijeta se opasno približilo 1,5ºC.
U području Mediterana je temperatura sada za cijelih 1,1ºC viša od prosječnog stepena na globalnom nivou. Naučno modeliranje ukazuje na nesumnjive posljedice u vidu velikih suša, pa i bolesti u ovoj regiji, pri eventualnom zagrijanju od 2ºC. Trenutno se mediteranska regija zagrijeva 20 odsto brže od ostatka svijeta, i ako se nastavi sa dosadašnjom politikom, očekuje se porast temperature od čak 2,2ºC do 2040. godine. Ovo će imati katastrofalne posljedice za mediteransku regiju: njenu floru, faunu, vodne resurse, vazduh, zemljište i stanovništvo.
Ovo je više nego dovoljan razlog da se zabrinemo i preduzmemo konkretne akcije na koje smo se i kao država obavezali. Već 2019. je broj klimatskih izbjeglica nadrastao broj onih koji bježe od rata i konflikata. U Evropi su već očigledne migracije sa sve suvljeg juga na sve vlažniji sjever. Jedina pozitivna stvar u svemu je da se u posljednjih 5 godina udvostručio broj stanovnika koji su zabrinuti za klimatske promjene, i koji od svojih vlada zahtijevaju konkretne akcije.
Gdje je tu Crna Gora, i kako možemo da djelujemo? Crna Gora je mala po veličini teritorije da bi njen učinak bio posebno vidljiv, međutim sve države su dužne da učestvuju u smanjenju klimatskog rizika. Osim toga, Crna Gora treba da pokrene mjere koje će osigurati smanjenje ranjivosti i jačanje otpornosti od klimatskih promjena. U tom smislu je intresantno za Crnu Goru da je Hrvatska donijela aprila 2020. Strategiju prilagodbe klimatskom promjenama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu.
Tek ciljnim traganjem po sajtu crnogorske vlade može se doći do nekih relevantnih informacija, mada je sajt nepregledan, a jedan dio čine i zastarjele informacije. Osim toga, jezik je težak, birokratski. Nakon posjete ovom sajtu, stiče se utisak da se u Crnoj Gori ovim temama bavi birokratija i jedan uži krug „posebno zainteresovanih“ građana. Ovo su, međutim, pitanja koja se tiču širokog crnogorskog građanstva, ovo su teme koje se i te kako tiču naše svakodnevice, našeg stila života, i našeg funkcionisanja kao društva. Na kraju, bez širokog učešća građana, vlasti neće ni iznijeti promjene vrijedne pomena.
Autorka je dipl. inž.
Bonus video:
