Slika je kontradiktorna: s jedne strane dosadna izborna kampanja, bez uzbudljivih debata i bez stvarne polarizacije između političkih tabora, a sa druge, bar kako sada stvari stoje, neizvjestan i uzbudljiv ishod izbora kao rijetko kada. Niko, naime, ne može da predvidi ko će naslijediti Angelu Merkel, niti to koje će stranke formirati novu vladu.
Kancelarka se ne kandiduje na ovim izborima, što se nikada u istoriji SR Njemačke nije dogodilo. Ali to ne objašnjava zašto je ova izborna trka otvorena do samog kraja. Ona sve više podsjeća na prošlogodišnje američke predsjedničke izbore, kada veliki dio glasača u suštini nije bio ni za jednog kandidata.
Biće komplikovano
Demohrišćani (CDU/CSU) sa Arminom Lašetom i Zeleni sa Analenom Berbok već nedjeljama su u anketama u konstantnom padu. Ispostavilo se da je Olaf Šolc, za koga se dugo mislilo da nema šanse, pravo iznenađenje ovog ljeta. On je sa svojim Socijaldemokratama (SPD) prestigao Demohrišćane, što se nije dogodilo već 15 godina!
Ali, s obzirom na to da čak i te tri trenutno najjače stranke imaju po oko 20 odsto podrške, čini se da to neće biti dovoljno za bilo kakvu koaliciju koju bi, kao u posljednjih 25 godina, sačinjavale samo dvije stranke. Tradicionalna, takozvana „Velika koalicija“ CDU i SPD, odavno nije tako velika. Dakle - biće komplikovano. Trenutno su moguće četiri koalicije sastavljene od tri stranke, ali nijedna od njih ne bi bila formirana iz prevelike ljubavi.
Podsjećanjem na to kako su prije četiri godine nakon izbora izgledali pregovori o formiranju koalicije, može se naslutiti kako će to biti i nakon ovih: Demohrišćani, Zeleni i Liberali (FDP) tada su nedjeljama pregovarali i na kraju nisu uspjeli da se dogovore. Mogli bi da budu u pravu oni koji su se prošle godine kladili da će se Angela Merkel za Novu godinu i po 17. obratiti naciji - ne zato što će odustati od povlačenja iz politike, već zato što njen nasljednik do tada još neće biti izabran.
Krhka koalicija sa slabim kancelarom
Njemci bi mirno mogli da prihvate da zemlja nekoliko mjeseci funkcioniše bez prave vlade: zaposleni u policiji i sudstvu, državne službe, škole i univerziteti i dalje bi radili svoj posao; penzionerima i drugim korisnicima novac bi se isplaćivao. Situacija ne može ni da se uporedi s prošlogodišnjim fijaskom u SAD. Nesumnjivo je da bi najviše patila EU, u kojoj je svaki napredak bez Njemačke neizvjestan.
Ono što je međutim mnogo važnije, jeste činjenica da će, bez obzira na to s kojom koalicijom i kojim kancelarom Njemačka izađe iz ovog mučnog procesa - to biti krhka struktura. A šefica ili šef vlade imaće posla prije svega kod kuće, kako bi je održali na okupu. Putini, Erdogani, Si Đinpingovi i Bajdeni ovoga svijeta to će osjetiti. I Njemačkoj će to pokazati. Loši su izgledi da će Angela Merkel dobiti jakog i međunarodno uticajnog nasljednika.
Bonus video:
