Turistički planovi za proljeće i ljeto su i dalje obećavajući, s obzirom na to da se putna ograničenja ukidaju, a stotine miliona putnika iz Evrope, nakon dvogodišnje pauze, planiraju međunarodna putovanja i krstarenja. Međutim, zbog rusko-ukrajinske krize, sada ti isti potencijalni putnici preispituju sopstvene planove i mijenjaju itinerere.
Rat u Ukrajini, znači rat u Evropi, koja predstavlja srce turizma. Zato je logično sagledati uticaj rusko-ukrajinskog rata na evropsko turističko tržište, kao i definisati izazove koji će znatno uticati na sektor turizma i putovanja.
Evropa još uvijek traži rešenje za kovid-19. Odgovor je vjerovatno u kombinaciji vakcina, stečenog imuniteta i tolerisanja godišnjih smrtnih slučajeva i bolesti, ali bez izolacije, maski i distance. Zbog svega navedenog, turistička industrija je i dalje ranjiva, ali 2022. treba da predstavlja godinu stabilizacije globalnog turističkog tržišta. Strah ljudi (čitaj odgovornih Evropljana) od kovida-19 i dalje postoji i predstavlja vid prepreke daljem razvoju turizma. Međutim, mnogo je jača želja za putovanjima, kako istraživanja pokazuju, oko 200 miliona potencijalnih turista iz Evrope koji protekle dvije godine nisu putovali. Sprečavale su ih restrikcije koje su se odnosile na putovanja, a posebno one koje su važile prilikom povratka kućama. Dakle, u Evropi se dešavaju kovid-19 i rat, a Evropljani žele da putuju. Kako sve navedeno inkorporirati u logičnu cjelinu?
Tour operatori širom svijeta s pažnjom prate rusko-ukrajinski rat, svjesni da će isti imati ogroman uticaj na globalna turistička kretanja. Letovi i hotelski aranžmani se uveliko otkazuju, ali se zato već prave novi itinereri i planovi. Destinacije na kojima su Rusi i Ukrajinci predstavljali značajno izvorno tržište, nalaze alternativna rješenja, kako bi spriječili pad turističkog prometa, a iskoristili odluku Evropljana da 2022. godina bude godina putovanja.
Iz perspektive turizma, moramo se podsjetiti koliko je Evropa ovisna o ruskim energentima. Čak i SAD uvoze naftu iz Rusije i Irana. Zato se u nekim evropskim zemljama već čuju glasovi koji traže izuzeće dijela sankcija koje Zapad nameće Rusiji. Međutim, dominira insistiranje na oštrijoj politici prema Rusiji, što će prouzrokovati dalji rast cijena energenata, a samim tim i turističkih proizvoda i usluga. Dakle, inflatorni pritisci i rast cijena znače potencijalno smanjenje turističkih prihoda.
Sve navedeno, može dodatno usporiti globalni turizam, posebno ako se rat produži ili, još gore - proširi. I dalje se ne zna da li će ukrajinska kriza biti ograničena „lokalno“ ili će eskalirati i uključiti NATO i mnoge druge zemlje u Evropi i svijetu. Što god da se desi, slijedi prolongirani oporavak evropskog turističkog tržišta, a posebno istočnoevropskih zemalja, geografski bližih Ukrajini.
Za turističku Crnu Goru, ova situacija takođe predstavlja izazov. Turisti iz Ukrajine, koji su prošle sezone dijelom nadomjestili znatan izostanak gostiju iz Rusije, ovog ljeta neće putovati. Dakle, za nas dva značajna emitivna tržišta, rusko i ukrajinsko, u susret ljetnjoj sezoni, neće biti mapirana kao turistički potencijali. Regionalni turizam i dalje ostaje značajan resurs očuvanja turističke supstance, ali dalji razvoj podrazumijeva traženje alternative, plana B. Alternativa je u Evropi, tj. u evropskim, dokazano atraktivnim emitivnim destinacijama, kojima su putovanja ove godine „must have“. Istraživanja Evropske komisije za putovanja (ETC) ukazuju da se Evropljani nadaju da će za koji mjesec moći putovati bez kovid restrikcija, pa zato odgađaju konačni odabir odredišta. S obzirom na to da za interkontinentalna putovanja još nisu u potpunosti spremni, dominantno planiraju intra-evropska putovanja sa dužim boravkom na destinacijama. U januaru, rezervacije putovanja unutar Evrope su porasle za 280%, u odnosu na januar 2021. Međutim, samo 17% turista od ukupnog broja onih koji planiraju putovanja već od Uskršnjih praznika, izvršilo je uplatu za prevoz i smještaj. Ovo znači da je broj neopredijeljenih turista, koji predstavljaju izuzetan turistički potencijal, veoma visok. To je tržišni segment na koji treba da se fokusiramo, a Crna Gora ima šta ponuditi.
Ipak, ne smijemo zanemariti da se situacija mijenja iz časa u čas, ali preostaje da se nadamo pozitivnim turističkim i svim ostalim trendovima.
Jedino što je izvjesno je da je sve neizvjesno, a jedino što je eksplicitno je da je turizam instrument za mir i razvoj (UNWTO SDG 16), koji podstiče tolerantniju političku klimu.
Autorka je članica Izvršnog odbora World Tourism Organisation (WTN), predsjednica WTN za Balkan, počasna konzulka Sejšela u Crnoj Gori i v.d. generalne direktorice za razvojne politike u turizmu u Ministarstvu ekonomskog razvoja u Ministarstvu ekonomskog razvoja
Bonus video:
