Omladinske politike zasnivaju se na tome kakav stav vlada ili donosioci odluka imaju prema mladim ljudima. Prema Eurostatu, mladi se definišu kao osobe starosti između 15 i 29 godina. Vrijednosni okvir omladinske politike je veoma važan stepen u definisanju daljeg toka postupanja. U nekim slučajevima, ove vrijednosti i principi mogu usmjeravati omladinsku politiku, ali u drugim oni mogu neopravdano izostati. U demokratskom društvu, vrijednosti omladinske politike mogu uključivati: pristup mladih ljudskim i socijalnim pravima, jednakost, inkluziju i socijalnu koheziju, demokratiju, aktivno građanstvo i učešće, razvoj mogućnosti i talenta, sigurnost, zdravlje i dobrobit.
Mnoge zemlje su definisale svoje omladinske politike, ali da li ih sprovode? Da li ove politike podržavaju mlade ljude da ostvare svoja prava? Na koje načine određene omladinske i šire politike utiču na interakciju mladih ljudi i kakvi su rezultati?
Iako je do sada preduzet niz značajnih i korisnih mjera na unapređenju položaja mladih u Crnoj Gori od strane različitih subjekata: organizacija civilnog društva, institucija na nacionalnom i lokalnom nivou, međunarodnih organizacija, entuzijasta i pojedinaca - postoji značajan prostor za unapređenje cjelokupnog procesa koordinacije. Strategijom za mlade 2017-2021. nastojalo se odgovoriti na ovaj problem i stvoriti adekvatan formalni okvir za sistematsko unapređenje položaja mladih u Crnoj Gori, u kome će svoje mjesto naći svi zainteresovani akteri.
Strategijom je definisano šest ključnih prioriteta - ključnih ishoda - kada su mladi u Crnoj Gori u pitanju, i to: 1) mladi ostvaruju ekonomsku i socijalnu sigurnost kroz olakšan pristup tržištu rada i sticanju zapošljenja; 2) mladima je omogućen pristup kvalitetnom obrazovanju; 3) mladi aktivno, motivisano i proaktivno učestvuju u procesima donošenja odluka, razvoja zajednice i kreiranja i sprovođenja politika; 4) mladi su dobrog zdravlja, bezbjedni i imaju obezbijeđen pristup adekvatnom sistemu podrške za prelazak u odraslo doba i samorealizaciju; 5) mladi imaju pristup kvalitetnim kulturnim sadržajima kao kreatori i konzumenti; 6) uspostavljen je efikasan normativni i institucionalni okvir za sprovođenje omladinske politike.
Iako se radi o dobro osmišljenoj platformi, obeshrabrujuće okolnosti realnog stanja stvari predstavljaju upozorenje svima u Crnoj Gori, ali i na cijelom Balkanu - jer je situacija vrlo slična ili identična u okviru regiona po mnogim ključnim aspektima. To se prije svega odnosi na nemogućnost mladih da se zaposle i da željeni nivo kvalifikacija prevedu u ekonomsku sigurnost i samoodrživost.
Prema skorašnjim podacima, mladi čine 24,87% ukupnog broja nezaposlenih u zemlji. Zajednička ocjena mnogih analitičara je da je to najvećim dijelom posljedica neusklađenosti javnih politika sa stanjem u domenu realnog sektora u Crnoj Gori. Postoji ogroman priliv univerzitetskih diploma nekih krajnje nepoznatih i posve nevažećih institucija iz regiona i one nisu u odgovarajućoj korelaciji sa samim temeljima obrazovnog sistema u Crnoj Gori. Pa ipak, na tržištu rada, one su ekvivalentne diplomama stečenim na visokoškolskim ustanovama u Crnoj Gori. Time se stvara još veći jaz u pogledu normativnog odnosa između obrazovnog sektora i sektora zapošljavanja - što dodatno dovodi do nemogućnosti mladih da ostvare svoj puni potencijal u domicilnoj zemlji, te su stoga prisiljeni da nastave svoj život u inostranstvu. Najglasnije u prilog tome govori poražavajuća statistika iz prethodnih nekoliko godina koja iznova pokazuje masivne brojke od čak 60-70% mladih koji bi željeli da svoj život nastave u inostranstvu. To je nešto što je posebno pogubno za malu zemlju kao što je Crna Gora, gdje bi mladi ljudi trebalo da budu prva linija podrške u ekonomskom oporavku i daljem razvoju. Stoga, temeljita revitalizacija kompletnog instituta javnih politika usmjerenih ka mladim osobama, od krucijalnog je značaja za izgradnju inkluzivnijeg i prosperitetnijeg društva.
Mladi su pokretačka snaga koja će oblikovati svijet i njegove principe u budućnosti. Shodno tome, njihov glas se mora čuti. Brojne inicijative velikih organizacija, UN-a i Evropske unije - pokrenute su kako bi se poboljšao život mladih i kako bi im se ponudile različite mogućnosti za rast i razvoj u oblastima od vitalnog značaja. Međutim, čak i same zemlje koje su dio tog sistema moraju osigurati da se nacionalne Strategije za mlade izrađuju i usvajaju na sveobuhvatan i inkluzivan način, i što je najvažnije - obezbijediti pravilnu implementaciju tih istih strategija. Njih prvenstveno treba planirati i sprovoditi kao međusektorske omladinske politike. Jedino tako možete uključiti u proces sve ono što je relevantno, uglavnom povećanjem učešća mladih u procesu donošenja odluka i olakšavanjem mladima da se afirmišu na tržištu rada, kao i sprečavanjem socijalne isključenosti kroz jačanje osnaživanja mladih putem obrazovanja, specijalizovanih obuka i tako dalje. U nekim zemljama, mora se priznati - neznanje i letargija mladih je na izrazito vidljivom nivou i to takođe predstavlja značajnu distinkciju. Takvo defetističko razmišljanje i negatorsko ponašanje je potrebno ublažiti i zamijeniti nekim pozitivnijim primjerima radi napretka na individualnom i grupnom nivou.
Određeni donosioci odluka treba da pronađu način da najprije na pravi način informišu javnost, a onda da, shodno tome, mobilišu mlade ljude, čineći sve da dođe do benevolentnog aktiviranja njihovog punog kreativnog potencijala. I na kraju ciklusa, da se preduzmu sve moguće mjere koje bi ispratile implementaciju, tj. dovele do bespogovornog djelanja po zacrtanim normama. To je ključ decizivne akcije: strogi monitoring i kontrola nad implementacijom zagovaranih i izglasanih javnih politika, budući da je taj zadnji stupanj skoro pa uvijek onaj nepobitni kamen spoticanja. Moramo biti svjesni činjenice da danas u svijetu (možda i više nego ikad u istoriji) postoji mnogo opcija i dragocjenih mogućnosti, a na svima nama je da li ćemo ih na vrijeme prepoznati i iskoristiti na pravi način u okviru našeg životnog prostora.
Bonus video:
