Po još nezvaničnim rezultatima - ljevičar Gustavo Petro, sadašnji senator i prethodni gradonačelnik Bogote, osvojio je 50,5% glasova u drugom krugu predsjedničkih izbora, pokazuju podaci nacionalne izborne komsije, dok je građevinski magnat Rodolfo Ernandez osvojio 47,3%. Oko 20 miliona ljudi je glasalo širom Kolumbije koja ima 50 miliona stanovnika. U prvom krugu osvojio je 40% glasova, znatno više od drugoplasiranog Ernandeza, kojeg je podržalo 28% birača.
Dva puta je već Petro učestvovao u trci za predsjedničku dužnost - i ovaj put je uspio - postaće prvi kolumbijski predsjednik iz nekog lijevog bloka.
Tokom skoro 140 godina postojanja te južnoameričke republike, predsjednici su uvijek bili ili konzervativni ili liberalni političari.
Za razliku od brojnih drugih zemalja Latinske Amerike u kojima lijeve stranke već decenijam igraju ključnu ulogu na političkoj sceni, većina birača u Kolumbiji je bila i ostala skeptična prema ljevičarskim idejama. Jednostavno su prevelike strahote koje su za sobom ostavile razne gerilske grupe, koje su Kolumbiji od sredine 20. vijeka pokušavale da uz pomoć sile nametnu kolektivističke ideologije.
Prije svih Fuerzas Armadas Revolucionarias de Colombia, poznatiji po skraćenici FARC, koja je 2016. s vladom sklopila krhki mirovni ugovor. I baš zbog toga je još veće iznenađenje da je sad jedan bivši gerilac favorit za predsjednika.
Ekonomista, odbornik, gerilac, diplomata
Kao sin učitelja, Gustavo Petro je studirao na jednom privatnom univerzitetu i stekao zvanje diplomiranog ekonomiste.
Još kao tinejdžer se priključio gerilskom pokretu M-19, koji je osnovan 1970. godine - nakon što je kandidat lijeve platforme Alianza Nacional Popular, Gustavo Rohas Pinila, poražen na izborima, i to, kako se sumnjalo, zahvaljujući izbornoj prevari.
Od tog trenutka je Petro vodio takoreći dvostruki život. Službeno je 1980. stupio na dužnost u gradu Zipakuira u centralnoj Kolumbiji, kasnije je postao i gradski odbornik. Paralelno je u M-19 bio Coronel Aureliano - ime koje je sebi dao po uzoru na figuru iz romana "100 godina samoće" čiji je autor Gabrijel Garsija Markes, zemljak i idol, dobitnik Nobelove nagrade za književnost.
U tim vremenima je M-19 počinio brojne zločine, između ostaloga otmice, ubistva i napade na vojne i policijske ustanove. Petro je 1985. uhapšen zbog ilegalnog posjedovanja oružja, mučen i osuđen na 18 mjeseci zatvora zbog učešća u zavjeri. Kada je M-19 1990. položio oružje i transformisao se u političku stranku Alianza Democrática M-19, Petro je postao poslanik u parlamentu.
Ali na izborima 1994. nije prošao. Nakon što je primio prijetnje smrću, Petro je 90-ih bio diplomata u Belgiji. Nakon povratka u Južnu Ameriku, ponovno je ušao u parlament. Najprije kao poslanik, a onda i kao senator. Postao je poznat nakon što je razotkrio veze tadašnjeg predsjednika Alvara Uribea s desničarskom terorističkom organizacijom AUC.
Gradonačelnik Bogote sa 7,8 stanovnika
Vjerovatno zahvaljujući upravo tom uspjehu, 2010. je bio predsjednički kandidat umjerene lijeve stranke PDA (Polo Democrático Alternativo), ali je poražen već u prvom krugu.
Dvije godine kasnije je pobjedio na izborima za gradonačelnika Bogote - zalagao se za strože kontrole oružja u glavnom gradu, za jačanje javnog prevoza, osnovao sekretarijat za žene, te nadležnu službu za LGBTI-zajednicu. Prije svega je socijalnim programima pružao pomoć siromašnijim slojevima stanovništva.
Neko vrijeme ga je sud suspendovao zbog nepravilnosti vezanih uz zbrinjavanje otpada. Jedan drugi sud je pak presudio da se radilo o sitnom prestupu i on je do kraja odradio svoj mandat. Sve u svemu, čini se da su ga stanovnici Bogote imaju u dobrom sjećanju, gotovo polovinu glasova u Bogoti je na prvom krugu predsjedničkih izbora osvojio upravo bivši gradonačelnik.
Socijaldemokratski kandidat
Na predsjedničkim izborima 2018. Gustavo Petro je poražen u drugom krugu od aktuelnog i veoma neomiljenog predsjednika Ivana Dukea. Petro je na izbore izlašao sa umjerenim lijevim izbornim programom. Odustao je od ideje ustavne reforme. Cilj mu je da "oslabi" model tržišne liberalne privrede - i to uz pomoć visokih poreza preduzećima, a osim toga želi da ograniči i ekološki štetnu eksploataciju rudnog blaga.
Tokom njegovog predsjedničkog mandata neće biti nacionalizacije privatnog vlasništva. Na to se pred TV-kamerama obavezao kod javnog bilježnika. To doduše nije pravno obvezujući potez, ali je signal jasan: on ne želi da stvara jaz u društvu, već da ujedini Kolumbiju. "Kolumbiji ne treba socijalizam, već demokratija", rekao je Petro.
Da li će ga sustići sopstvena prošlost?
Više od 40 posto birača je očigledno oprostilo Petru njegovu prošlost u oružanoj borbi protiv države. No, Kolumbija još uvijek nije procesuirala stotine zločina počinjenih od strane M-19, zločina koje je možda i Petro počinio ili u njima učestvovao.
Kolumbijski novinar Fransoa Rože Kavard to želi da promijeni - zajedno s advokatima je kaže skupio dokazni materijal za 40 raznih zločina - kako bi podigli tužbe.
Samo dan nakon pobjede Gustava Petra u prvom izbornom krugu, Vrhovni sud Španije je dozvolio podizanje optužnice koja ga tereti da je 1981. učestvovao u otmici španskog novinara Fernanda Gonzalesa Paćeka, koji je preminuo 2014. "Garantujem da povod za tu tužbu nije politička kalkulacija", rekao je Kavard na kolumbijskom radiju.
Bonus video:
