“Svijetu prijeti glad zbog rata u Ukrajini”, poručuju zvaničnici Ujedinjenih nacija. Rusija je prvi svjetski izvoznik pšenice, a Ukrajina peti. Gotovo 50 država svijeta zavisi o uvozu pšenice iz Ukrajine ili Rusije (balkan.aljazera.net). Došle su teške godine kada UN, kao i sve države ponaosob, moraju konačno da shvate koliko je pogrešno oslanjati se isključivo na ista tržišta, odnosno ne razvijati sopstvenu proizvodnju, prevashodno, energije i hrane. Građani cijelog svijeta ispaštaju zbog ljudi bez vizije i njihovih pogrešnih politika, kroz decenije. Sve deklaracije UN, koje se odnose na smanjenje, ili iskorjenjivanje siromaštva i gladi u svijetu, ostale su mrtvo slovo na papiru, dok broj milijardera enormno raste.
Cijene ne rastu nego divljaju. Ne poskupljuju samo energenti i osnovne životne namirnice, nego sve što čovjeku život znači. Nijesu, baš, svi proizvodi toliko zavisni od rasta cijena energenata niti od uvoza iz država proizvođača, koliko su proizvođači i trgovci gladni profita! Svi koriste veliku ekonomsku krizu, kao što to rade farmaceutske kompanije, osobito proizvođači vakcina, u toku pandemije kovida-19. Junska stopa inflacije na godišnjem nivou u Crnoj Gori dostigla je 13, 5 procenata, što je za 1,8 odsto više u odnosu na maj (podatke Monstata objavilo više medija). Prema podacima Eurostata, stopa inflacije u evrozoni, za isti period, iznosila je 8,6 odsto. Informacije radi, junska stopa inflacije na godišnjem nivou u Kini, nadmašila je prognoziranu i iznosi 2,5 odsto, dok je u SAD 9,1 odsto.
Svaka država na krizu odgovara na svoj način, zavisno od sopstvene ekonomske moći i “snalaženja” vlada. Skandinavske zemlje siromašne građane pomažu preko subvencije energenata. Direktor Elektroprivrede Crne Gore apelovao je na domaćinstva “da ne prelaze sa drugih vidova na grijanje na struju”, dok je njegova sagovornica u “Bojama jutra” preporučila da “građani naprave toplotnu izolaciju u svojim stanovima”. Kao da su zaboravili da nije vrijeme za investicije, makar ćebad bila u pitanju. Grijati se na struju podrazumijeva mjesečno plaćanje računa, dok drva treba platiti odjednom. Lično sam ih platila 70 eura po metru kubnom, pa me šest kubika, sa ubacivanjem u podrum, koštalo 2,7 mojih, najnižih, penzija. Pad cijene goriva niko ne uzima u obzir, a posebno ne pekari i prodavci ogrijevnog drveta.
Vladino ograničenje cijena nekoliko životnih namirnica ne znači puno, jer su trgovci podigli cijene drugih (svih) proizvoda, bez kojih se, takođe, ne može. Ukidanje stope PDV-a na hljeb utiče na budžetske prihode, a nijesmo sigurni da su svi pekari cijenu hljeba snizili za pet centi? Jedino znam da mi, samci i malobrojne porodice, malu veknu hljeba, za koju kažu da je 300 grama, plaćamo po 50 centi. Broj oboljelih od korone je u naglom porastu, a, cijene suplemenata, vitamina i multivitamina - proizvoda koje građani kupuju tokom epidemije korona virusa, u poslednjim mjesecima povećane su za 10 do 50 odsto. Isti je slučaj sa analgeticima i hranom za novorođenčad, sa ljekovima uopšte (dan.co.me).
U februaru 2022. godine tadašnja Vlada je usvojila informaciju o potrebi formiranja robnih rezervi, o kojima se govorilo od početka pandemije. Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma trebalo je da pristupi izradi studije o opravdanosti formiranja robnih rezervi (bankar.me). Politička dešavanja su neopravdano dugo odgodila rješavanje ovog važnog pitanja, koje se, 18. jula, našlo na sjednici Vlade. Vlada je donijela Odluku o obrazovanju Koordinacionog tijela za praćenje stanja zaliha proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi. Prema Odluci Vlade, zadaci Koordinacionog tijela su da:
- na tržištu prati stanje zaliha i kretanje cijena proizvoda od značaja za život i zdravlje ljudi (pšenica, brašno, kukuruz, ulje, šećer, so, naftni derivati, ljekovi i medicinska sredstva, negazirana flaširana voda i drugi),
- izvještava Vladu Crne Gore o stanju na tržištu proizvoda iz alineje 1 i predlaže sprovođenje mjera, predviđenih Planom interventnih nabavki, radi otklanjanja ozbiljnih poremećaja na tržištu.
Dobro je da će trgovine biti pune, bez obzira što su naši novčanici, uglavnom, prazni.
Bonus video:
