Pokušaj da se cijene u Hrvatskoj kontroliraju dolazi na višu razinu. Vlada pokreće aplikaciju na kojoj će svaki građanin moći pratiti kretanje cijena, a umjesto da se tome pridruže svi veći trgovački lanci, na poziv Ministarstva gospodarstva odazvala su se samo tri subjekta - Konzum, Tommy i KTC.
Svi ostali prave se “Toše”, i to nije nikakav etatizam niti uvođenje državne ekonomije ili zatiranje tržišta, nego pokušaj da se cijene barem na pokaznoj razini drže pod kontrolom. Drugi lanci nisu se odazvali jer kažu da država guši tržišno gospodarstvo. Ali temeljem čega radnici u raznim sektorima, od zdravstva nadalje, najavljuju zadnjih dana velike štrajkove nego zato jer država svojim mjerama više ne uspijeva suzbiti inflaciju i život je jednostavno postao preskup za postojeće plaće? Kad država pokuša intervenirati, to je etatizam. Ali veliki trgovački lanci koji su se odbili uključiti u akciju kontrole cijena, također moraju znati da postoje i oni kupci, odnosno potrošači, koji jednostavno više neće ulaziti u njihove dućane. To je poslovni rizik koji su na sebe preuzeli u tržišnom gospodarstvu na koje se zaklinju. Donedavno, prodavali su 20 dag sira za 20 kuna. Sada je 7 eura. Zašto bi itko išao k njima? Pritom u susjednim državama nude taj isti sir za onih istih 20 kuna, odnosno za tri i pol eura. Tržište će presuditi, to je istina.
Za to vrijeme, građani će kroz koji dan putem aplikacije moći pratiti razvoj stanja cijena u pojedinom lancu, i odlučiti temeljem toga hoće li potrošiti više benzina pa obići tri lanca, ili kupovati odmah u onome jeftinijem. Inicijativa s uvođenjem aplikacije je hvalevrijedna, makar je razdoblje od 15 dana u kojem se prate cijene preširoko. Uvjerili smo se da u 15 dana ti pomaci znaju biti značajni - naviše. Nažalost, sustav ne može zaposliti toliko inspektora da sve to provjere, kao što je vjerojatno nemoguće utvrditi i koliko je radnika u trgovini prisiljeno raditi prekovremeno, kasno navečer, i mijenjati cijene toliko često koliko to trgovci žele, a da im pritom nitko ne plaća dodatno.
S druge strane, odvijala se ovih dana i akcija da se cijene struje zadrže na postojećoj razini. A to je razina Vladinih mjera, odnosno subvencija za cijenu struje. Bilo je objavljeno kako HEP u ovoj situaciji bilježi prevelike gubitke i jednostavo tu razliku može pokriti ili država, ili građani. Iz HEP-a je bilo poručeno da je sadašnja cijena neodrživa, nakon nekoliko mjeseci odricanja. A onda je odluka o poskupljenju - povučena, i to nakon napetih kasnovečernjih konzultacija. Radi se, doduše, o kategoriji poduzetnika, a ne kućanstava, ali činjenica je, kako je i potvrđeno iz HEP-a, da je ta tvrtka koja i građanima i poduzetništvu prodaje struju po cijenama koje su znatno ispod onih po kojima sam na tržištu kupuje električnu energiju, odlučila ipak da neće podizati cijene čak ni onim kupcima koji bi i nakon tog poskupljenja imali niže cijene nego što ih je Vlada propisala svojom uredbom i s kojima ima ugovorenu mogućnost korekcije cijena za stopu inflacije. Jednostavno, procijenjeno je da bi to bila “loša vijest” koja bi odudarala od generalne Vladine politike, i u fotofinišu je odluka promijenjena.
To znači da u Vladi i dalje inzistiraju da se mjere provode, da se inflacija pokušava obuzdati i da se cijene probaju kontrolirati. Da je vladajući HDZ ustrajan u tome, pokazuje i vijest s početka tjedna s Predsjedništva HDZ-a o tome da će potpredsjednik Vlade Oleg Butković voditi tim stručnjaka koji će predložiti i nove mjere, koje će se odnositi na razdoblje nakon 31. ožujka. Svima je jasno da će kriza potrajati bar do ljeta, i Plenkovićeva Vlada nema namjeru odustati od politike koju je i dosad vodila, a to je politika državnog intervencionizma u suzbijanju krize, ma koliko protivnika takva politika imala.
Pritom, lijeva oporba Vladi samo zamjera ako s 1. travnja te mjere ukine, jer bi i sami činili isto u ovoj situaciji, tako da premijer Andrej Plenković realno i nema razloga da promijeni kurs.
Oni koji ne priznaju razinu ove krize i prave se da je ne vide, kao što su brojni u trgovini i ugostiteljstvu, sami će na kraju biti žrtve te krize. Ali to je to - slobodno tržište diktira sve. Potrošači će izabrati.
Bonus video:
