Ruski opozicioni političar i javni protivnik rata Vladimir Volohonski pobjegao je iz Rusije ubrzo nakon početka rata. Od maja 2022. poslanik gradskog parlamenta Sankt Peterburga živi u Beogradu, gdje radi u IT sektoru. Više od 100.000 ruskih državljana naselilo se u srpsku prijestonicu od početka Putinove invazije na Ukrajinu.
Za ulazak u Srbiju nije potrebna viza, a boravišna dozvola se može dobiti relativno lako. Srbija je, pored Turske i Bjelorusije, jedina evropska zemlja koja još ima direktne letove sa Rusijom.
Angažman protiv rata u Ukrajini
Ali iza budućnosti Volohonskog u Srbiji sada stoji veliki znak pitanja. Ministarstvo unutrašnjih poslova je ove nedjelje odbilo da mu produži boravišnu dozvolu s obrazloženjem da Volohonski predstavlja prijetnju po nacionalnu bezbjednost. U odluci nije objašnjeno na čemu se zasniva ova klasifikacija. Jedini pomenuti izvor je jedna neimenovana bezbjednosna struktura.
“Možda sam dao previše omalovažavajućih primjedbi o srpskoj kuhinji”, sarkastično je rekao Volohonski u razgovoru za NZZ. Hrana je ovdje previše slana za njega. “Ali šalu na stranu, nikada nisam uradio ništa što ugrožava nacionalnu bezbjednost Srbije. Nikada nisam bio upozoren niti pozvan na razgovor. Odluka je došla kao grom iz vedra neba.”
Izgleda da je srpska odluka u vezi s angažmanom Volohonskog protiv ruskog rata u Ukrajini. Ovaj 44-godišnji političar je suosnivač Ruskog demokratskog društva, udruženja ruskih egzilanata u Srbiji, koji su vrlo glasni u svom angažmanu protiv Putina i invazije na Ukrajinu. Društvo, sa više od 100 aktivnih članova i nekoliko hiljada simpatizera, redovno organizuje antiratne manifestacije u Beogradu i prikuplja pomoć za Ukrajinu.
Sličan slučaj desio se prije dvije nedjelje. Pjotru Nikitinu, drugom istaknutom suosnivaču ovog Društva, zabranjen je ulazak u Srbiju na beogradskom aerodromu nakon što je sletio poslije odmora u inostranstvu, takođe iz razloga nacionalne bezbjednosti. Nikitin je ostao da sjedi na aerodromu a njegov advokat je uložio žalbu na srpsku odluku. Poslije skoro dva dana Nikitinu je ipak bilo dozvoljeno da uđe u Srbiju. Rus živi u egzilu već sedam godina, ima djecu sa Srpkinjom i tečno govori srpski.
Vulin u fokusu dešavanja
Beograd je osudio rusku invaziju na Ukrajinu, ali nikada nije uveo sankcije svom velikom pravoslavnom bratu u Moskvi. Oprezno pozicioniranje tipično je za politiku predsjednika Vučića, koji vješto manevriše između Zapada, Rusije i Kine.
Ali su zato ostali predstavnici režima čvrsto na strani Moskve. Najistaknutiji je bivši ministar unutrašnjih poslova i aktuelni šef tajne službe Aleksandar Vulin, kome su SAD nedavno uvele sankcije. Između ostalog i zbog Vulinove podrške ruskim pokušajima destabilizacije Balkana. Srpski politički posmatrač Vuk Vuksanović je akciju protiv ruskih aktivista stavio u kontekst SAD kaznenih mjera, poduzetih protiv Vulina neposredno prije ovih odluka o ruskim egzilantima.
“Vulin je morao nekako da reaguje na to”, kaže Vuksanović. “Protiv SAD ne može da uradi ama baš ništa. Ali pritiskom na kritičare ruskog Kremlja on šalje jasan signal.” Osim toga, njegove odluke protiv Putinovih oponenata su dobro prihvaćene od proruskih snaga u Srbiji, što povećava Vulinovu korisnost za Vučića. Predsjednik Srbije bi želio da ove krugove veže za sebe, a da se ne diskredituje pretjerano radikalnim izjavama.
Međutim, aktivista Nikitin smatra da je puka slučajnost vremenska blizina odluke o ukidanju boravka sa američkim sankcijama Vulinu. “Pretpostavljam da su Vulina zamolili njegovi prijatelji u Moskvi ili ruska ambasada ovdje u Beogradu da uradi nešto protiv nas. Aktivisti u Beogradu su trn u oku Kremlju jer osujećuju narativ da svi Rusi podržavaju rat.”
Protjerivanje iz Srbije imalo bi teške konsekvence
Nezavisno od nerazjašnjene pozadine Vulinovih odluka, nedavni događaji izazvali su zabrinutost među ruskim egzilantima u Srbiji. Nekoliko aktivista Ruskog demokratskog društva trenutno je u inostranstvu zbog odmora ili administrativnih razloga: sad se svi pitaju da li će se suočiti sa poteškoćama pri ponovnom ulasku u Srbiju.
Na Telegramu se sprovodi anketa kako bi se otkrilo koja pravna pitanja i neizvjesnosti trenutno najviše zaokupljaju članove.
Aktivista Nikitin kaže da će nastaviti da protestuje protiv Putinove politike. Ipak, očekuje da će mnogi istomišljenici u Srbiji sada biti oprezniji. “Imam i holandski pasoš i mogu da putujem u EU u bilo kom trenutku”, kaže Nikitin. Ni Volohonski nije previše zabrinut za sebe. Kao IT stručnjak bez porodice brzo bi našao posao na drugom mjestu. “Mnogi drugi Rusi ovdje u Srbiji nemaju tu fleksibilnost. Protjerivanje iz Srbije bi za njih bila katastrofa.”
To je jedan od razloga zašto će osporiti odluku MUP-a, kaže Volohonski. Iako Srbija nije savršena pravna država, njegova žalba nije beznadežna. “U tome je razlika sa Rusijom. Tamo ne bih imao šanse.”
Njegov saborac Nikitin uvjeren je da su ova dva slučaja važna i za srpsku demokratiju. O tome svjedoči podrška koju su dobili od srpskih opozicionara. “Ako neko ovdje može da bude izbačen bez suđenja samo zato što je kritikovao Putina, to će biti veoma loš znak za Srbiju. Niko ne može da želi da Srbija jednog dana bude kao Rusija.”
(Neue Zürcher Zeitung)
Prevod: Mirko Vuletić
Bonus video:
