Znanstvenici sa Sveučilišta Cambridge pomoću umjetne inteligencije ocijenili su jelovnike britanskih restorana na platformi Just Eat prema tome koliko zdravu hranu nude, pa ih doveli u vezu s razinom siromaštva pojedinih okruga. Rezultati istraživanja pokazuju da je puno veća šansa da će se restorani s najmanje zdravim jelovnicima naći u siromašnim područjima, dok turistička žarišta poput Westminstera imaju najzdravije restorane.
Restorani i zalogajnice koji surađuju s platformom za naručivanje i dostavu hrane Just Eat ocjenjivani su na skali od 0 (najmanje zdrava hrana) do 12 (najzdravija hrana), a u istraživanje je ušlo gotovo 180.000 jelovnika s 55.000 lokacija diljem Ujedinjenog Kraljevstva. Istraživanje je pokazalo da su okruzi s jelovnicima koji su ocijenjeni kao najzdraviji ujedno i najbogatiji - Westminster, City of London te Kensington i Chelsea. Nasuprot tome, područja u kojima se prodaje najmanje zdrava gotova hrana su siromašniji okruzi - sjeveroistočni Linconshire, Luton i Kingston upon Hull. Istraživači su također otkrili da su prodajna mjesta s hranom na platformi Uber Eat koncentrirana u siromašnijim područjima, s 8,39 prodajnih mjesta na 1.000 - 3.000 ljudi u najsiromašnijim okruzima, u usporedbi sa samo 3,85 u najbogatijim okruzima.
Da je zdrava hrana skuplja od nezdrave i da postoje bogatiji i siromašniji kvartovi u svakom gradu, znali smo i prije ovog istraživanja, ali možda nismo znali i to da su siromašniji ljudi doslovno okruženi nezdravijim prehrambenim opcijama u prostoru u kojem provode većinu vremena. Ovi rezultati nadovezuju se na istraživanje koje je pokazalo da je 80 posto billboarda koji reklamiraju fast food i alkohol locirano u najsiromašnijim područjima Engleske i Walesa. Oba istraživanja su važna u kontekstu trenda rastuće zdravstvene nejednakosti i pogoršanja fizičkog i mentalnog zdravlja.
Jean Adams, profesorica prehrambenog javnog zdravlja na Sveučilištu u Cambridgeu, rekla je da je istraživanje jelovnika britanskih restorana otkrilo da postoji više prodajnih mjesta s gotovom hranom u ugroženijim područjima, koja uglavnom nude nezdravu hranu, te da to dovodi do većeg rizika pretilosti kod osoba nižeg socioekonomskog statusa: “Ljudi u nižim socioekonomskim skupinama često žive u ovim siromašnijim područjima, gdje su izloženi brojnim nezdravim prehrambenim proizvodima, te su osjetljiviji na negativne učinke te izloženosti. Ove nejednakosti u lokalnom prehrambenom okruženju možda su pridonijele zdravstvenim nejednakostima koje vidimo u Ujedinjenom Kraljevstvu”.
Prehrana je samo jedan od faktora koji utječu na zdravlje i posljedično životni vijek, a hrana koja se nudi preko platformi za dostavu gotove hrane tek je jedan dio problema. Međutim, rezultati ovog istraživanja uklapaju se u sve što već znamo o zdravstvenim nejednakostima povezanima s klasnim statusom. Kao što smo pisali, klasna nejednakost u životnom vijeku stoljećima se nije smanjila, unatoč generalnom rastu standarda i produljenju životnog vijeka - dapače, s medicinskim napretkom u 20. stoljeću klasni jaz u životnom vijeku dodatno se povećao. Tome su doprinijele rastuće nejednakosti u pristupu zdravstvenom sustavu, kvalitetnom stanovanju, podnošljivim radnim uvjetima i slično, a sada znamo da svoj udio u tom trendu imaju i platforme kao što su Just Eat, Wolt, Glovo, Deliveroo i Uber Eats.
Bonus video:
