SVIJET U RIJEČIMA

Bliskom istoku sada treba prekid vatre

Paradoksalno, napad Irana na Izrael mogao bi na Bliskom istoku da stvori proboj ka miru. Ali prvo, Savjet bezbjednosti UN mora da donese obavezujuću rezoluciju kojom se zahtijeva hitan prekid vatre u Gazi i širom regiona

5028 pregleda 2 komentar(a)
Foto: Rojters
Foto: Rojters

Teško je zamisliti da bi bilo ko na Levantu i na širem Bliskom istoku mogao mirno da spava u subotu uveče, kada je Iran ispalio stotine dronova i balističkih projektila na strateške ciljeve u Izraelu i izraelska naselja na okupiranoj Zapadnoj obali.

Bespilotne letjelice i projektili presretnuti su (skoro svi) prije nego što su stigli do svojih ciljeva, zahvaljujući koordinisanim naporima SAD, Izraela, Jordana i Velike Britanije. Razlog za napad u subotu bio je izraelsko bombardovanje iranskog konzulata u Damasku 1. aprila, u kojem je poginulo 13 ljudi, uključujući visoke oficire iranske Islamske revolucionarne garde. Ovaj čin, koji jasno krši Bečku konvenciju o diplomatskim odnosima iz 1961. godine, primorao je Islamsku Republiku da odgovori.

Iran je odlučio da direktno napadne Izrael, što se vjerovatno objašnjava željom zemlje da zaštiti nacionalni ponos nakon napada na iranski konzulat: prema Bečkoj konvenciji, to je suverena teritorija Islamske Republike.

Paradoksalno, ova opasna eskalacija otvara jedinstvenu priliku za regionalni prekid vatre koji bi potencijalno mogao da okonča rat između Izraela i Hamasa, spriječi direktan vojni sukob između Izraela i Irana i zaustavi napade jemenskih Huta na komercijalne brodove u Crvenom moru. Obje zemlje su pokazale svoje vojne sposobnosti, a ako izraelski premijer Benjamin Netanjahu posluša upozorenje američkog predsjednika Džoa Bajdena i ne uzvrati Iranu, onda bi region mogao da se vrati u krhku ravnotežu. Kao što je Hladni rat pokazao, ravnoteža prijetnji može biti snažno sredstvo odvraćanja, koje održava mir i stabilnost.

Međutim, da bi iskoristio ovaj uski okvir mogućnosti, Savjet bezbjednosti UN je obavezan da usvoji oštru, obavezujuću rezoluciju kojom se poziva na prekid vatre u regionu. Pored Izraela i Irana, ova rezolucija bi trebalo da se odnosi na sve zemlje u regionu, kao i na učesnike u vojnim operacijama iz trećih zemalja.

Štaviše, ova obavezujuća rezolucija mora da se pozabavi glavnim pitanjem koje je dovelo do trenutnog porasta nestabilnosti u regionu: ratom u Gazi. U skladu sa prethodnom rezolucijom od 25. marta (SAD su se uzdržale od glasanja), Savjet bezbjednosti mora da zahtijeva hitan prekid tekućeg izraelskog bombardovanja Gaze i oslobađanje svih izraelskih talaca i zatočenika. Zahtijevajući od obje strane da „ispune svoje obaveze prema međunarodnom pravu u vezi sa svim licima u njihovom pritvoru“, rezolucija bi takođe mogla da pomogne da se osigura oslobađanje Palestinaca koje je pritvorio Izrael.

Suprotno tvrdnjama nekih američkih predstavnika, rezolucija od 25. marta bila je obavezujuća. Međutim, s obzirom na rizik od sveopšteg rata, Savjet bezbjednosti mora odmah da izradi i usvoji novu rezoluciju (u skladu sa Poglavljem VII Povelje UN) koja se odnosi na cio region. Nova rezolucija treba da teži da pomogne u postizanju trajnog i pravednog rješenja izraelsko-palestinskog sukoba predstavljanjem detaljne mape puta za uspostavljanje nezavisne palestinske države u granicama iz 1967. godine. Saudijska Arabija je saopštila da je preduslov za normalizaciju njenih odnosa sa Izraelom identifikovanje kredibilnog „puta ka rješenju“.

Tokom proteklih šest mjeseci, Bajdenova administracija je nedvosmisleno podržala Izrael, čak i po cijenu gubitka političke podrške među progresivnim i arapsko-američkim glasačima. Američki zvaničnici sada moraju da objasne izraelskoj vladi da neće tolerisati dalja odlaganja ili trikove kada je riječ o mirovnom procesu.

Da, obnova Gaze će trajati godinama i zahtijeva značajne međunarodne napore. Međutim, prvi ključni korak je postizanje efikasnog, kontrolisanog prekida vatre u regionu. Sve drugo značilo bi rizik od nastavka beskrajnog ciklusa ratova i patnji od kojih niko neme koristi, posebno Palestinci i Izraelci: umorni su od ovog sukoba koji traje već decenijama.

Bombardovanje iranskog konzulata i iranski uzvratni udar na Izrael ukazuju na potencijalnu cijenu regionalnog rata. Ako se trenutna prilika za deeskalaciju ne iskoristi, razvoj regiona će decenijama biti zakočen. Trenutni prekid vatre u regionu mora biti najviši prioritet međunarodne zajednice.

Autor je nagrađivani palestinski novinar

Copyright: Project Syndicate, 2024. (prevod: N.R.)

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")