Situacija na predsjedničkim izborima u Americi u posljednjih par nedjelja više liči na neki film ili popularnu seriju nego na istinsku političku borbu u najstarijoj demokratiji na svijetu.
Sve je počelo prvom predsjedničkom debatom na kojoj je predsjednik Bajden više nego podbacio. Godine kao Bajdenova slabost došle su do punog izražaja, a kandidat demokrata izgledao je na mahove kao da ne zna o čemu priča, miješao je osnovne pojmove, djelovao zbunjeno kao starac koji se bori sa demencijom. Na drugoj strani, bivši predsjednik Tramp je nastavio, po svom starom običaju, da iznosi dosta neistina i da se fokusira najviše na svoju bazu glasača bez fokusiranja na nezavisne glasače koji suštinski odlučuju predsjedničke izbore.
Sljedeći događaj, koji se nije desio u Americi od 1981. godine, kada je predsjednik Regan ranjen, jeste pokušaj atentata na bivšeg predsjednika Trampa na političkom skupu u Pensilvaniji. Bivšeg predsjednika su milimetri dijelili od smrti kada ga je metak okrznuo i povrijedio mu uvo. Bez obzira na okolnosti, Tramp je uspio da se pribere i digne pesnicu u vazduh. Slike Trampa kojeg odvodi Secret Service postale su istorija i definitivno će imati uticaj na američko glasačko tijelo. Šanse da Tramp postane predsjednik drugi put izgledaju sve veće i veće.
Dok je u toku republikanska konvencija u Milvokiju, u kuloarima počinju diskusije ko će od Trampovih saradnika i republikanskih političara zauzeti koju poziciju ukoliko Tramp obezbijedi pobjedu u novembru. Za posmatrače izvan SAD od posebne je važnosti ko će preuzeti mjesto državnog sekretara i savjetnika za nacionalnu bezbjednost, kao i ko će se baviti našim regionom.
Jedno od imena o kojem se priča u kuloarima konvencije u Milvokiju jeste bivši američki ambasador u Njemačkoj, bivši v.d. koordinator službi bezbjednosti i specijalni izaslanik predsjednika Amerike za Srbiju i Kosovo, Ričard Grenel. Ambasador Grenel je blizak Trampu kome je ostao lojalan i poslije gubitka izbora prije četiri godine i upada Trampovih pristalica u američki Kongres 6. januara 2021 godine. U međuvremenu, Grenel je nastavio da putuje po Balkanu i da se predstavlja kao državni sekretar SAD iz sjenke, čovjek koji će doći i resetovati američku spoljnu politiku na Balkanu. Grenel je takođe bio posvećen poslovima gdje se pominje da je upravo on bio taj koji je doveo Trampovog zeta Džereda Kušnera da investira u Albaniji i Srbiji zbog svojih navodno bliskih odnosa sa albanskim premijerom Ramom i srpskim predsjednikom Vučićem. Uprkos njegovim ambicijama i bliskom odnosu sa Trampom, izvori iz vrha Republikanske partije tvrde da će Grenel teško proći saslušanja i glasanje u američkom Senatu baš zbog njegovih sumnjivih poslova i činjenice da se u prošlosti zamjerio određenim senatorima naročito sa demokratske strane. Ako se te tvrdnje pokažu kao realne, postoji mogućnost da ga predsjednik Tramp postavi za savjetnika za nacionalnu bezbjednost, poziciju koja je jednako važna za spoljnu politiku i bezbjednost SAD kao i pozicija državnog sekretara.
Drugi čovjek koji se pominje kao mogući državni sekretar je Džejms O’Brajan, Trampov bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost. O’Brajan je čovjek koji se nije puno eksponirao, profesionalac koji je bez velikih kontroverzi. On bi definitivno bio opcija koja bi bila primljena bolje, naročito među karijernim diplomatama.
Od drugih imena za važne funkcije u spoljnoj politici SAD, jedno od imena koje se spominje, a koje je poznato u našem regionu, jeste ime bivšeg ambasadora u Sjevernoj Makedoniji i bivšeg pomoćnika državnog sekretara za Evropu (za vrijeme Trampovog mandata), Fila Rikera kao mogućeg ambasadora u Ujedinjenim nacijama ili državnog podsekretara. Fil Riker je dugo vrlo blizak Grenelu, zajedno su službovali dok je Grenel bio portparol Američke misije u UN a Riker radio kao jedan od portparola državnog sekretara. Takođe, supruga ambasadora Rikera, koja je karijerni diplomata, bila je desna ruka Grenelu dok je bio ambasador u Njemačkoj. Riker je poznat kao ozbiljan pregovarač, neko ko je bio glavni američki čovjek za Briselski sporazum između Srbije i Kosova, Prespanski sporazum između Grčke i Makedonije, kao i glavni scenarista korišćenja sankcija kao oružja u američkoj spoljnoj politici na Balkanu.
Šta donosi potencijalna promjena u Bijeloj kući i da li će doći do promjene u američkoj politici prema Balkanu, pitanje je na čiji odgovor svi čekaju.
U međuvremenu, i ako posljednja istraživanja javnog mnjenja nakon pokušaja atentata na Trampa pokazuju da je borba između dva kandidata izjednačena, ostaje da se vidi kako će demokrate da odgovore na kritike da predsjednik Bajden nije sposoban da vlada. Takođe, nakon niza odličnih nastupa predsjednika Bajdena, poslije debate nejasno je kako će da odgovore na pozive određenih kongresmena iz same stranke da dođe do promjene kandidata prije demokratske konvencije u Čikagu krajem avgusta.
Čeka nas, ali i cijeli svijet, vruće ljeto i burna jesen, a do tada su sve oči i dalje uprte u Ameriku gdje se stvari mijenjaju iz dana u dan.
Bonus video:
