Na sjevernoj polulopti ljeto se bliži kraju, stotine temperaturnih rekorda su već oborene, pa postoji oko 95 odsto šanse da 2024. nadmaši 2023. kao najtopliju godinu u istoriji. Milionima ljudi, međutim, nisu potrebni brojevi da bi ovo razumjeli: oni već žive u ovim uslovima. Tokom 2023. godine Sjedinjene Države je pogodilo 28 katastrofa povezanih sa klimom, i svaka od njih je prouzrokovala štetu od najmanje milijardu dolara. U međuvremenu, Kina je doživjela razorne poplave i ekstremne vrućine, a tajfun je primorao više od 120.000 ljudi da napuste svoje domove u Pekingu.
Jasno je da se zagrijavanje dešava brže nego što se očekivalo, i da bi se porast temperature zaustavio svijet hitno treba da povuče kočnicu. Kina i Sjedinjene Države, kao globalne supersile, mogle bi zajedno da pokrenu ove promjene. Naime, nedavno je održan sastanak na visokom nivou kako bi se razgovaralo o mogućnostima za smanjenje emisije gasova staklene bašte. Ove debate, koje se vode uoči Konferencije UN-a o klimatskim promjenama 2024. (COP29) i nastaviće se 2025. godine, trebalo bi da se fokusiraju na rješavanje klimatske krize koja je već počela. Da bismo to uradili, potrebno je da pojačamo napore za smanjenje emisija superzagađivača, koji su odgovorni za više od polovine svih klimatskih promjena.
Superzagađivači su hemijski agensi koji su posebno pogodni za zagrijavanje. To uključuje metan, azot oksid (N2O), troposferski ozon i fluorougljenike. Njihovo dejstvo je desetine, stotine, pa čak i hiljade puta jače od dejstva ugljen-dioksida (izračunato po toni). Na primjer, metan je staklenički gas koji je oko 80 puta jači od CO2 tokom perioda od 20 godina i takođe doprinosi stvaranju ozonskog smoga. Međutim, on ostaje u atmosferi samo desetak godina, dok CO2 tamo može ostati vjekovima. To znači da je smanjenje emisije metana najbrži i najefikasniji način za borbu protiv klimatskih promjena i poboljšanje kvaliteta vazduha.
Čist vazduh je posebno važan za zajednice koje žive ili rade u blizini stočnih farmi, naftne i gasne infrastrukture, deponija i drugih izvora zagađenja vazduha. Pogoršanje kvaliteta vazduha je postalo gorući problem javnog zdravlja, pa bi smanjenje količine metana u atmosferi smanjilo stopu smrtnih slučajeva i astme, kao i intenzitet šumskih požara, poplava, uragana i drugih ekstremnih vremenskih pojava.
Dobra vijest je da postoje načini da se emisije metana smanje za čak 45 procenata. To bi moglo da smanji zagrijavanje za 0,3° Celzijusa do 2040. godine, pojača energetsku sigurnost i sigurnost hrane i usmjeri svijet na put ka zdravijoj budućnosti. Pored široke javne podrške državnim intervencijama za rješavanje emisija metana, postoji i globalni konsenzus o potrebi da se, osim CO2, pozabavimo i ostalim stakleničkim gasovima. Do danas je 158 zemalja potpisalo Globalno obećanje o smanjenju emisija za 30% do 2030. A na prošlogodišnjem COP28 u Dubaiju, zemlje su se složile da podnesu ažurirane ciljeve za smanjenje emisija za 2035, poznate kao "nacionalno utvrđeni doprinosi" (NDC). Ti ciljevi odnose se na cijelu ekonomiju, sve stakleničke gasove i usklađeni su zadatkom da se globalno zagrijavanje ograniči na na 1,5°C.
Globalna pažnja na stakleničke gasove koji ne sadrže CO2 ne može doći u boljem trenutku, jer je rok za dostavljanje ažuriranih NDC u februaru 2025. Iako trenutni NDC sadrže značajne ciljeve za smanjenje CO2, često im nedostaju konkretne, mjerljive mjere za smanjenje emisija superzagađivača. Zemlje svijeta moraju shvatiti da ovakav pristup ne omogućava potpunu borbu protiv klimatskih promjena i u skladu s tim treba da povise svoje ambicije. Visoki ciljevi kada je riječ o smanjenju emisija metana i drugih superzagađivača do 2035. potreban je da bi se do 2050. godine postigle neto nulte emisije stakleničkih gasova i ublažile potencijalno nepovratne promjene na planeti.
Ranije je bilo teško pratiti emisije metana i to je otežavalo postavljanje specifičnih ciljeva u NDC. Sada, međutim, kada su ključni problemi finansiranja i tehnologije riješeni, sateliti sa detektorima metana poboljšali su kvalitet prikupljanja podataka. Satelitski programi, pokrenuti nakon prethodnog ažuriranja NDC-a (uključujući MethaneSAT, Carbon Mapper i VasteMAP) pomažu lokalnim vlastima da pronađu i eliminišu izvore emisija. S obzirom na ovaj napredak, nema nikakvog osnova da se predaju ažurirani NDC bez ciljnih nivoa smanjenja emisija metana.
Kina i SAD mogu da se oslone na klimatske obaveze koje su preuzele prošle godine u Izjavi iz Sanilenda i u ažurirane NDC uključe ozbiljne ciljne nivoe za smanjenje emisija superzagađivača. Kineska vlada je već izrazila svoju namjeru da to učini, a Sjedinjene Države pokazuju spremnost za vođenje ambiciozne klimatske politike, uključujući podršku naučnim istraživanjima inovativnih metoda za smanjenje emisija.
Svijet se mora ujediniti kako bi smanjio emisije superzagađivača i uveo novu eru čistog vazduha, poboljšane proizvodnje hrane i povećane energetske sigurnosti. Javnost snažno podržava mjerenje i smanjenje emisija metana u svim industrijama, pa je vrijeme da h kreatori politika poslušaju. Dobar prvi korak bio bi da Amerika i Kina postave kvantifikovane ciljeve za smanjenje emisije gasova staklene bašte bez ugljenika u revidiranim NDC. To bi podstaklo druge zemlje sa visokim nivoom emisije metana da učine isto.
M. Mena je izvršni direktor Global Methane Hub; bio je ministar životne sredine Čilea
S. A. Smith je direktorka energetskog programa u Global Methane Hub
Copyright: Project Syndicate, 2024. (prevod: N. R.)
Bonus video:
