Pravi revolucionarni pokret nalik je ljubavi: to je pukotina u svijetu, u uobičajenoj kolotečini, u prašini koja prekriva sve kako bi spriječila da se pojavi išta Novo. To je trenutak kada vazduh postaje razrijeđen, a istovremeno možemo da dišemo dublje no ikada prije - Srećko Horvat
Izložba „Plamene zore - 100 godina Komunističke partije Jugoslavije“, koju organizuje Narodni muzej Crne Gore, otvorena je večeras u Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić” na Cetinju.
“...Velika je stvar da se Narodni muzej Crne Gore odlučio na tematizaciju ovog važnog pitanja, kao praktično jedina velika javna institucija država nastalih raspadom Jugoslavije. To nas dovodi pred dva jednostavna pitanja: kao prvo, tiče li se doista ova godišnjica isključivo Crne Gore ili ne, a budući da je pitanje retoričko i odgovor unaprijed znamo, možemo odmah prijeći na drugo pitanje, zbog čega onda u javnim institucijama ostalih država vlada šutnja po ovom pitanju? Odgovor je, bojim se vrlo jednostavan i ide u dva smjera. S jedne strane, najveći dio elita i službenih politika se i dalje ponaša kao da je svijet nastao 1991. i da sve ono od ranije treba prebrisati, a na tome inzistiraju zbog toga što ne bi mogle izdržati ozbiljnu usporedbu sa socijalističkim razdobljem, skoro pa ni na jednom polju, izuzev na polju formalnih političkih sloboda. S druge pak strane, došlo je opće degradacije znanja, pamćenja, istinske problematizacije bilo kojih ozbiljnih tema koje se ne odnose na dnevne događaje ili nekakve društvene spektakle, što je nažalost svjetski trend i s čime se jako teško boriti. No, sve to nas zanima isključivo zbog svijesti o kontekstu u kojem se izložba otvara, a ponešto govori i o porazu tog velikog utopijskog projekta pa i partije koja ga je iznijela”, zapisao je u knjizi koju prati izložbu splitski istoričar i publicista Dragan Markovina.
Osim ovog teksta, u knjizi su i prilozi istoričara Živka Andrijaševića, Adnana Prekića, Filip Kuzmana, Božene Miljić, istoričarke umjetnosti Anastazije Miranović, Milanke Todić, Ljiljane Karadžić i filozofkinje Slađane Kavarić.
Posebu vrijednost izložbi daju građani koji su se tokom pripreme izložbe uključivali i svojim uspomenama i informacijama učinili ovaj događaj bogatijim.
Cilj izložbe je sagledavanje, iz današnje perspektive, uloge, istorijata i tekovina KPJ.
Izložbu su otvorili direktorica Narodnog muzeja Anastazija Miranović i predsjednik SUBNOR Crne Gore Zuvdija Hodžić.
Na izložbi je kroz više fragmenata ispričana priča o KPJ kroz specifične teme...
Tu su segmenti posvećeni crnogorskim komunistima, NOB-u, kongresima KPJ, ideologiji, industrijalizaciji i izgradnji, štafeti mladosti, umjetnosti u doba socijalizma, a poseban dio posvećen je Cetinju - gradu heroju. Publika ima priliku da vidi crnogorske štafete iz 50-ih godina prošlog vijeka, pušku Save Kovačevića, logorašku košulju Hasene Terzić, koja je bila zatočenica logora na Banjici i Ravensbrika u Njemačkoj.
Bicikl kojim je 14-godišnji Ilija Jabučanin spasao iz bolnice komesara Lovćenskog odreda Iliju Vujovića, koji je bio osuđen na smrt, biblioteku Svetozara Vukmanovića Tempa, fotografije Titovih posjeta Crnoj Gori, slike Petra Lubarde, Đorđa Andrejevića Kuna i Antona Lukatelija iz perioda socrealizma, propagandne i umjetničke filmove iz perioda ranog socijalizma, partizanske i pjesme posvećene Titu, ploče i singlove jugoslovenskih muzičara...
Tokom izložbe koju će publika moći da vidi do 1. aprila 2020. biće organizovan niz pratećih programa. Partneri Narodnog muzeja u organizaciji izložbe su Muzej Jugoslavije iz Beograda, Crnogorska kinoteka, Nacionalna biblioteka Đurđe Crnojević, JU Muzeji i galerije Podgorice, Skupština Crne Gore, Opština Andrijevica, kao i veliki broj drugih institucija i pojedinaca.
Kustosi izložbe su Ljiljana Karadžić, Filip Kuzman, Vukan Ražnatović i Anastazija Miranović.
Galerija
Bonus video:
