U galerijskom prostoru Zavičajnog muzeja u Pljevljima otvorena je izložba "Iskra u kamenu" autora Gorana Pajovića, koja se bavi temom srednjovjekovnih stećaka.
Pajović, arheolog i kustos u Narodnom muzeju Crne Gore, kroz fotografiju prikazuje jedinstveni pogled na stećke, njihovu ljepotu i značaj u prošlosti.
“Izložba predstavlja fotografsku zbirku koja je višedimenzionalni spoj prirode, nauke umjetnosti forme, stila i prikaza ličnog izraza. Sve se one mogu pojedinačn okarakterisati kako sa gledišta pojedinca tako i sa stručnog aspekta. Ono što je zajedničko za ove predstavljene fotografije jeste motiv koje sadrže a to je stećak. Misteriozni kameni spomenik jedan je od najosobenijih tvorevina prošlosti na prostoru Zapadnog Balkana. Monumentalnost stećaka i njihova brojnost i nerijetko istaknuto mjesto u lokalnom pejzažu isticali su to da su sve do današnjih dana privlačili pažnju lokalnog stanovništva kao i prolaznika, putnika“, rekla je direktorica Zavičajnog muzeja u Pljevljima Dijana Drobnjak.
Kazala je da od druge polovine 19. vijeka stećci postaju predmet interesovanja naučnika jer predstavljaju osobeno nasleđe.
"Kao srednjovjekovni nadgrobni spomenici stećci se vezuju za period od 12 do kraja 15 ili početka 16 vijeka. Oni su pokazatelji života stanovništva na ovim prostorima. Ukazuju na staništa koje su ljudi naseljavali na predjele gdje se boravilo, ali i na mjesta koja su odabrali gdje da počivaju. Spomenik je prenosio određenu poruku nakon pokojnikovog života i svjedočio o pogrebnim običajima. Termin stećak po svoj prilici izveden je od glagola stajati. U vrijeme kada su nastali i samim natpisima na spomenicima korišćeni su i drugi termini kao što su hum, kamen, kuća dom grob . Njihova osnovna podjela je na položene i uspravne stećke koja se dalje dijeli na devet tipova . Na stećcima se javljaju ukrasni motivi", rekla je Drobnjak.
Kazala je da su u Pljevljima brojni lokaliteti sa velikim brojem stećaka.
Publicista i novinar Rajko Palibrk kazao je da #kada posmatramo kamene megalite na fotografijama Pajovića i ambijente u kojima se nalaze ne možemo se oteti utisku da su i oni i u vrijeme kada su postavljeni na nečiji grob, a i danas bili i ostali jedinstvena vizuelna epitafska poezija koja samo u par simbola priča nečiji cijeli život odnosno samu suštinu tog nečijeg života“.
"Kao vrsni stručnjak iz oblasti arheologije i pored toga još zaljublejnik u fotografiju i u vječne kamene kuće, Pajović je objektivom svog fotoaparata uspio da predoči samu suštinu te epitafske poezije ispjevane u jednom ili tek nekoliko simbola. Pokušavajući sam decenijama da odgonetnem značenje tih simbola jedino u šta sam siguran da nam oni šalju poruku o tome da u vječitoj borbi svjetla i dobra protiv tame i zla mi treba da budemo na strani svijetla i dobra čime ćemo zaslužiti da nam bude kako na zemlji tako i na nebu", rekao je Palibrk.
Pajović je kazao da je je kroz višedecenijsko bavljenje fotografijom ovo bio "moj pokušaj da skromno prikažem simbiozu ovog poroznog krečnjaka, zaboravljenih ljudi i pejzaša u kojima se ovi spomenici nalaze".
Umjetnički osvrt na svojevrsni kulturološki fenomen stećaka donio je istoričar umjetnosti Miloš Marjanović koji je i otvorio izložbu.
Bonus video:
