Najznačajniji proizvod crnogorske kulture u posljednjoj deceniji su crnogorski kulturni festivali koji su već duže vremena nosioci tog polja, istakao je direktor Festivala uličnih svirača iz Nikšića, Ivan Radojičić na konferenciji “Festivali u doba korone” koja je održana preksinoć, pete večeri Festivala internacionalnog alternativnog teatra FIAT 2020.
Njegovu izjavu potvrđuju i činjenice da su najglasniji u “borbi za kulturu” tokom prethodnih mjeseci, u periodu epidemije virusa korona, bili organizatori festivala, nevladine organizacije i udruženja, dok je institucionalna podrška izostala, makar kada je pozorište u pitanju, opšti je zaključak konferencije.
“Niko od javnih funkcionera, tačnije direktora javnih ustanova kulture se nije oglasio. Crna Gora, kao i ostatak svijeta, šest mjeseci živi korona vremena. Već u prvim danima vi ste znali kako da se krećete po ulici, po bankama, ali ne znate kako da se krećete u pozorištu, ne znate kako da se krećete po koncertnim salama”, istakao je direktor festivala KotorArt i eminentni pijanista Ratimir Martinović.
On je primijetio i da bi struka trebalo da se zalaže za sebe.
“Ono što je suštinski važno jeste da mi ne apelujemo na Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti, niti na bilo koga ko nije iz naše struke. Oni na koje (treba da) apelujemo jesu nosioci javnih funkcija u državi, funkcija koje se tiču javnih ustanova kulture. Oni treba da se zauzmu za kuće u kojima rade i za struke koje bi trebalo da brane i da predstavljaju, pa čak i u vremenima krize”, naglasio je Martinović, jer vrijeme koje živimo jeste vrijeme krize.
Direktorka FIAT-a, rediteljka Ana Vukotić i na ovoj konferenciji, nakon prve u Kotoru, na KotorArt Don Brankovim danima muzike, podsjetila je da je Crna Gora “prvog juna postala korona free destinacija, otvorena su pozorišta, a tog istog trenutka sva pozorišta koja se finansiraju iz državng budžeta proglašavaju kolektivni godišnji odmor”, iako je Crnogorsko narodno pozorište imalo spremnu predstavu “Smrt i njeni hirovi” čija je martovska premijera odložena kada su donesene prve mjere.
“Pitanje je institucionalnog odgovora, ne samo Ministarstva kulture već Crnogorskog narodnog pozorišta, Kraljevskog pozorišta Zetskog doma i drugih, koji su morali još u martu da pokrenu zahtjeve koji su vezani za način funkcionisanja. Svaka druga struka je predložila sopstveni način funkcionisanja i dobili su odgovore na to. Smatram, takođe, i da je u NKT-u od starta morao biti i predstavnik kulture”, kazala je Vukotić.
Kada je vidjela da institucionalnog odgovora nema, krenula je samostalno sa traženjem načina da se FIAT održi, uprkos koroni, a tako su reagovale i brojne kolege.
“Mjere koje smo dobili od Instituta za javno zdravlje dobili smo na inicijativu: NVO Udruženje glumaca Crne Gore, NVO Korifej, NVO FIAT, NVO Prazan prostor, JU Barski ljetopis..., vidjevši da ne postoji institucionalni odgovor, a prije svega mislim na Ministarstvo kulture i na nacionalna repertoarska pozorišta kad je pozorište u pitanju. Koraci su morali biti drugačiji: od ministarstva ka činiocima kulturnog života u Crnoj Gori morala je doći inicijativa da svi zajedno napravimo predlog mjera.. Zato smo izgubili mnogo više vremena nego svi drugi u regionu i Evropi kada je ova tema u pitanju”, rekla je Vukotićeva i istakla da se nije moglo očekivati da IJZ predloži način funkcionisanja u pozorištu, već je za to potreban predlog struke za to.
Generalna direktorka Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo u Ministarstvu kulture, Dragica Milić, djelimično je objasnila zašto je sve išlo takvim putem.
“Mi smo tokom maja često imali sastanke sa direktorima nacionalnih ustanova kulture, između ostalih i sa predstavnicima CNP-a. U tom periodu, u maju, tražili smo od njih predlog mjera za rad nacionalnog teatra i drugih nacionalnih ustanova kulture uslove pod kojima bi mogli da rade dalje i kakve bi projekte mogli da rade... Koliko ja znam, pozorište svake godine u tom periodu koristi godišnji odmor i ljeti ne radi. Da li se išta moglo promijeniti ove godine - ja sam uvjerena da jeste. Nažalost, urađeno je po inerciji - onako kako se radilo i svih prethodnih godina. Zato je NKT u tom periodu donio pravila koja se odnose na muzeje, galerije, nacionalne biblioteke i slične ustanove koje su sve ovo vrijeme radili, a pozorište, zbog specifičnih uslova koji važe na sceni i iza scene, ostalo je sve do sada u situaciji u kojoj jeste... Možda se moglo i nešto drugo uraditi - postoje i manje scenske forme koje su mogle biti zastupljene, uz poštovanje propisanih mjera, ali znate, poslovna politika je pitanje na koje treba da odgovori menadžment ustanove, a ne ministarstvo kulture ili bilo koji drugi državni organ”, rekla je Milićeva.
Vukotić je na to konstatovala da je “stanje zrelo na promjenu upravnika”.
“Podložni smo svi promjenama. Biće zanimljiv period koji je pred nama... No, sad će se naši nacionalni teatri vratiti sa odmora puni radnog elana i obradovati nas sa novim produkcijama”, rekla je Milićeva i istakla da je Ministarstvo “u datim okolnostima uradilo koliko je moglo”.
Poznati italijanski reditelj Paolo Mađeli na konferenciji je prenio svoje iskustvo iz Evrope, ističući da su razvijene zemlje pripremile strategije koje se tiču kulture i kulturnih djelatnika odavno već.
“Mi gubimo jednu kulturu, a kultura je način življenja. Pravljenje i razvijanje teatra nije samo realizacija na sceni, već je u tome jedna cijela kultura koja se mora braniti. Smatram da je sramota da se nije mislilo na to da se predvidi neki način opstanka kulture i kulturnih djelatnika u doba korone. Kultura je nužnost”, zaključio je Mađeli.
Predstava za djecu u Njegoševom parku
Češka predstava za djecu “Noga u gipsu” u režiji Dominike Špalkove biće izvedena večeras u okviru teatarskog dijela programa, u 20 časova na košarkaškom terenu u Njegoševom parku.
“Ovo je priča o mladoj djevojci Jasmini koja je voljela da skače i pleše, originalna produkcija o nepokolebljivoj želji za kretanjem i plesom. Jednog dana, međutim, doživi nesreću. Počinje da posmatra sve oko sebe što se kreće i pleše. Ovdje počinje pustolovina mašte i ljubavi prema igri koja miješa fantaziju i stvarnost! Ovo je snažna i emotivna priča o radosti kretanja za djecu i djecu u nama”, navodi se u saopštenju.
U predstavi igraju: Jazmina Piktorova i Jana Bačova Kroftova.
Na repertoaru je i promocija knjige poezije i proze “Za dah Zadah”, crnogorske glumice Gordane Mićunović, u 22 časa na krovnoj terasi KIC-a “Budo Tomović” gdje će u 23 časa nastupiti DJ Todoro, a u okviru programa „Film u ponoć“, biće prikazana dva kratkometražna igrana filma: „Glava puna radosti“ (18’), reditelja Branislava Milatovića i „Artist and investigator“(12’), reditelja Danila Marunovića.
Neophodno je imati viziju kulture
Ivan Radojičić je najavio da će peto izdanje Festivala uličnih svirača u Nikšiću biti održano tokom zime, a iznio je i konstataciju da Crna Gora, kao mala zemlja, ima problem vidljivosti u širem globalnom kontekstu, kada su festivali u pitanju.
“Na prošlom okruglom stolu smo čuli da u Crnoj Gori ima više od 200 aktivnih festivala. Smatram da je festivalski program summa summarum svega onoga što festivali predstavljaju, a generalno su festivali na kulturnom polju možda i najznačajniji proizvod crnogorske kulture u zadnjoj deceniji, a i duže...
Centralni problemi su nedovoljna vidljivost u medijima, nedostatak evaluacije nakon održavanog festivala, nedostatak preporuka...”, poručio je Radojičić.
On je primijetio i da je neophodno imati viziju “onoga što je interesantno za crnogorsku kulturu”, zatim pronaći fokus, a onda i učini da ono što je već vidljivo i od nacionalnog značaja bude finansirano više, podržano snažnije, da će proći još veća i šira vidljivost, dok ono što je manjeg značaja, ne nužno i nižeg kvaliteta, treba biti komercijalnije ili dodatno komercijalizovano.
Bonus video:
