"Pođemo li od premise da je kulturni identitet Crne Gore, ne samo sabiranje, već i specifična sinteza svih identiteta koji u njoj koegzistiraju, onda za Leksikon “Saga svjetlosti” možemo reći da predstavlja jedan od mogućih presjeka naše umjetničke scene.
Jedan dio sveobuhvatne identitetske slike, jedan njen isječak, koji se metodološki i tematski oslanja na prikaz nacionalno-manjinskoj odrednici čiji je cilj jača integracija ovog njenog segmenta u stabilnu identitesku sliku, a nipošto njeno izoliranje iz cjelokupnog kulturnog ambijenta”, rekla je večeras teoretičarka umjetnosti i jedna od zastupljenih slikarki Selma Đečević na promociji leksikona slikara manjinskih naroda Crne Gore pod nazivom “Saga svjetlosti”.
Na promociji koju je organizovao Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore uz podršku Narodne biblioteke ”Radosav Ljumović”,osim Đečević, govorili su i direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore Salko Luboder, kao i istoričarka umjetnosti Anastazija Miranović, čije su se brojne likovne kritike našle u Leksikonu.
“Zvuk podneblja odzvanja starim kaldrmama, sokacima i avlijama, portunima i mandraćima primorskih gradova tvoreći specifičnu arhitekturu slike u koje je čovjek prisutan i kada ga u njenom fizikumu nema. Jer ono esencijalno i vrijedno, imanentno svakom značajnom umjetničko dijelu je vezanost za suštinu postojanja, za čovjeka, prirodu, život. Leksikon predstavlja svojevrsni katalog individualnih, čulnih informacija, traganja, ishodišta i zadovoljstva koja pružaju zelena prostranstva sjevera, beskrajne pučine primorja, rožajski i bihorski ćilimi, dobrotska čipka i sva ona osjećanja I unutarnji svjetovi koja vezujemo za osobenu likovno-umjetničku fenomenologijum,” rekla je Miranović o sadržaju ovog leksikona.
Salko Luboder je istakao da su slikari na svojim platnima i crtežima donijeli dah Orijenta i Mediterana, miris jasmina , šadrvane i avlije, kamene uličice starih primorskih gradova, kao i zavičajne prostore sjevera naše zemlje sa svim njihovim osobenostima i ljepotama.
"U Leksikonu su zastupljeni i preminuli umjetnici koji živijeći u socijalističkoj Jugoslaviji nijesu isticali nacionalnu ili vjersku pripadnost, al se nijesu odricali nacionalne i vjerske prepoznatljivosti, poštujući svoju tradiciju i pretke. Pojedini stvaraoci nijesu bili zainteresovani da nam dostave potrebni materijal ili pak nisu raspolagali dovoljnim brojem radova", kazao je direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore.
On je takođe istakao da umjetnički i stvaralački dometi , iskazani od relevantne likovne kritike, su jedini kriterijumi koji su opredjeljivali dobijeni prostor u Leksikonu.
“Knjiga predstavlja vijenac likovnog kazivanje manjinskih etnosa u kojem su zastupljene različite umjetničke discipline i mediji koji upućuju na široka shvatanje likovnih izražajnosti: kolaž, asamblaž, grafika, crtež, kombinovane tehnike, fotografije I preformans. No, i klasične tehnike štafelajskog slikarstva, snažno utemeljenim u samim korijenima bogate slikarske tradicije Crne Gorem,” rekla je Đečević.
Realizacija i priprema Leksikona “Saga svjetlosti” je povjeren renomiranim poznavaocima likovne scene Crne Gore, istoričarki umjetnosti Ljiljani Zeković i Mirsadi Sredanović, kako je kazao Luboder. Takođe je rekao i da je uvodni tekst Zekovićeve i riječi izdavača, takođe preveden na albanskom i engleskom jeziku, kako bi postigli što veću dostupnost i recepciju Leksikona.
Miranović je rekla o svojoj koleginici, istoričarki umjetnosti Ljiljana Zeković da je znalački sublimirala raznolike individualne likovne sage umjetnike manjinskih naroda, trudeći se da kod svakog izdvoji specifičnost dijela.
“Izdavanjem Leksikona stavlja se više svijetla na ulogu i doprinos slikara manjinskih naroda ukupnom crnogorskom likovnom i umjetničkom stvaralaštvu i kroz ovakvu formu naglašava bogatstvo i raznovrsnost umjetničkog izraza, koji se staču u jedinstven kulturni potencijal Crne Gore. Publikacija treba da doprinese daljoj afirmaciji samih stvaralaca, kao i da proširi i produbi svijest o vrijednosti i značaju likovne umjetnosti i kulture uopšte,” poručio je Luboder.
Bonus video:
