Crna Gora se ne voli samo mahanjem, već radom i znanjem

I taman kad pomislimo da su sve priče ispričane, profesor Šerbo Rastoder nas iznenadi novom storijom, knjigom „Parole ili činjenice? Za pravo, čast i slobodu Crne Gore". Pred nama je novih 1.200 dokumentovanih stranica ispisanih „za pravo, čast i slobodu Crne Gore", kazala je redovni profesor na Univerzitetu Crne Gore (UCG), prof. dr Bojka Đukanović na promociji novog ostvarenja crnogorskog istoričara, akademika Šerba Rastodera.

Djelo „Parole ili činjenice? Za pravo, čast i slobodu Crne Gore” pruža jasan pogled na ključne momente crnogorske istorije XX vijeka, izvlačeći jedinstvenu nit te priče do naših dana, a sve potkrijepljeno snažnim činjenicama.

„Pred nama je knjiga, kako kaže autor, 'koju sam dugovao sebi, Crnoj Gori i nauci kojoj sam posvetio život'. Ovo dvotomno izdanje bavi se nestancima i uskrsnućima Crne Gore, a sve to je potkrijepljeno arhivskim dokumentima iz regiona i svijeta“, predstavila je Đukanović knjigu ističući da je sve u njoj potkrijepljeno činjenicama, obuhvata osvijetljen i analitički obrađen materijal, a u svemu tome, pored onoga što je bilo iniciraju se ili ponavljaju pitanja „A šta bi bilo dalje?“, primijetila je Đukanović...

Knjiga je predstavljena večeras u Podgorici, na platou ispred dvorca Petrovića, simbolično - veče uoči 21. maja kada se obilježava 15 godina nezavisnosti Crne Gore. Ova knjiga predstavlja svojevrsno svjedočanstvo (o) prošlosti koje sada svi mogu čitati bez posrednika. Djelo je objavljeno u saradnji Uprave za dijasporu, Udruženja “Almanah” i izdavača “Vijesti” .

“Dužan sam crnogorskoj javnosti da kažem da je ova naša proslava samo jedan mali doprinos svim ostalim... Naš moto, moto ove proslave je ‘Crna Gora se ne voli samo mahanjem, već radom i znanjem’. To ne znači da smo protiv onih koji mašu, već da želimo da afirmišemo rad i znanje kao temelj za bolje društvo i život, čemu svi težimo”, poručio je Šerbo Rastoder na večerašnjoj promociji.

Akademik Rastoder je kazao i da je ovo do sada njemu najdraža knjiga i objasnio zbog čega...

„Neko je rekao da je ovo moja 40. knjiga, ali mi je najdraža iz dva razloga: jer sam shvatio da sam ja ovu knjigu dužan, što znači da sam pri kraju svoje karijere... Namjerno sam je naslovio 'Parole i činjenice', a naslov je prije svega motivisan činjenicom da sam ja primarno naučnik, a tek potom rodoljub. Naslov je motivisan i činjenicom da ja intelektualno provociram intelektualnu javnost na način što nudim osnovu za dijalog. A nažalost, mi nemamo dijaloga ni u politici ni u nauci... Mi imamo samo jednu (dis)kvalifikaciju koja najčešće dolazi od onih koji vam zavide što nisu napravili ono što ste vi. Ja sam toga apsolutno svjestan, ja to vidim i trpim 40 godina i kada to iznesem u predgovoru možda se nekom svidi, nekom ne, ali to je moj stav...“, poručio je on zahvalivši se svima prisutnima.

„Parole ili činjenice? Za pravo, čast i slobodu Crne Gore“ je dvotomno izdanje koje donosi izabrane tekstove najpoznatijeg savremenog crnogorskog istoričara. Prvi tom nosi naslov „Sahrana”, drugi tom sadrži cjeline „Odbrana”, te slijede „ Vapaji” i „Obnova”.

Iz Uprave za saradnju sa dijasporom i iseljenicima prisutnima se obratio Seid Hadžić koji se osvrnuo na posvetu knjige, sa pogledom u budućnost...

„Naime, u posveti djela upućenoj njegovim sinovima, napisao je: 'Ove knjige posvećujem svojom sinovima, Damiru i Dinu, koji su, slušajući o tome kako se domovina nosi u srci, a ne u džepu, poput brojnih svojih vršnjaka, hljeb morali potražiti izvan nje...'. Iskoristimo period do 20. godišnjice obnove nezavisnosti da stvorimo uslove da se sva naša djeca vrate u domovinu i da nikada više naši građani ne idu iz ove zemlje zbog straha ili nemaštine“, poručio je Hadžić.

Univerzitetski profesor i predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, prof. dr Branislav Radulović takođe je primijetio interesantnu posvetu knjige.

„Autor knjigu posvećuje svojima sinovima, a kao uvodni moto autor knjige navodi stihove Jevrema Brkovića „Crna Goro, pasja zemljo, kakav sam tek ja pas kada ne mogu bez tebe?“. Ove dvije knjige donose činjenicu o pasjim vremenima, ali su istovremeno i opomena na dolazeća, nova vremena“ sa željom da će se po čitanju knjige povećati broj onih koji će biti spremni da ispišu neko novo poglavlje, a da bi se to ostvarilo potrebno je 'ne mahanje parolama, već predan rad'“, istakao je Radulović...

Prof. dr Nebojša Vučinić, redovni profesor Pravnog fakulteta UCG, dugogodišnji sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, primijetio je i da čitav opus akademika Rastodera možemo označiti sloganom iz naslova knjige, iako se on bavio i drugim pitanjima iz istorije, ali ovim sloganom ponajviše: „Za pravo, čast i slobodu Crne Gore, jer to je suština njegovog rada“, kazao je Vučinić.

Balša Brković, jedan od urednika knjige, na to je dodao i nastavak.

„Ja držim jednako da bi čitavo njegovo istoriografsko bavljenje moglo da stane i iza ovog prvog dijela naslova 'Parole ili činjenice', jer vrlo često zapravo je najveća magija razdvojiti maglu i mistifikaciju od onoga što jesu činjenice, a tu lekciju je istoričar Šerbo Rastoder demonstrirao i održao na najbolji mogući način svakom svojom knjigom uključujući i ovu koja je večeras pred nama“, kazao je Brković.

Prof. dr Nebojša Vučinić istakao je da se radi o obimnoj, multidisciplinarnoj studiji, ne samo istorijskoj, već i sociološkoj, a koja primarno govori o padovima i uzdizanjima Crne Gore u 20. vijeku.

„Takođe, ova studija ima ogromni političko-ideološki i kulturni značaj, jer je društvenu nauku, posebno istoriju, nemoguće potpuno odvojiti od njenih socijalnih korijena i izvora“, rekao je Vučinić i istakao da se nada da će se iz Rastoderovog djela sada „konačno nešto naučiti iz istorije“, jer se iz studije se ima šta naučiti...

Profesor na Univerzitetu Mediteran i bivši predsjednik Ustavnog suda Crne Gore, prof. dr Mladen Vukčević, istakao je da je sadržaj ovog djela vidi kao oživotvorenje sentence koja „Dajte mi činjenice daću vam pravo“, naglasivši da to važi i za istorijsku nauku i zagledanost u istorijske činjenice.

„Posebnost ovog i ranijih profesorovih dostignuća je u tome što on ne istražuje istraženo, to je kod nas u društvenim naukama ne tako rijetko, on traga za onim što je nepoznato, otkriva činjenice, vrednuje njihov značaj i međusobni odnos i na tome tvori zaključke. Takav pristup intrigira i čitaoce, osta vlja prostor za njegova promišljanja o vremenu prošlom u vremenu današnjem. To nije samo poziv na čitanje, to je poziv provjeru činjenica“, rekao je Vukčević.

Balša Brković, Rastodera vidi kao „Tukidida današnjeg vremena“... On je kazao da je pred svima jedna izuzezna knjiga i dodao da je “Vijestima” čast što su dio ovoga projekta

„Budući da ova knjiga pruža jednu vrstu sinteze dvadesetovjekovnog iskustva u Crnoj Gori, u političkom, pravnom, ekonomskom, kulturološkom i svakom drugom smislu i naprosto nemoguće je govoriti o tome bez čitanja ove knjige”, poručio je Brković.

Promociji je prisustvovao i princ Nikola Petrović koji se zahvalio Rastoderu, „Vijestima“ i svima koji su doprimijeli objavljivanju ovog djela.

„Kao nasljednik dinastije intimno vezane za izburkanu istoriju večeras bih želio izraziti duboko poštovanje za Šerbov istorijski rad i njegov doprinos u rehabilitaciji mog prađeda, kralja Nikole. Zahvaljujem i 'Vijestima' na izuzetnoj inicijativi i objavljivanju ovog djela koje svi jedva čekmao da otkrijemo i podijelimo sa svim našim sugrađanima... Pored svih različitih interpretacija i podjela među nama, istorija nas vezuje i poziva da izgradimo zajedničku budućnost, ne iz ličnih interesa, već u interesu naše djece“, kazao je princ Petrović i poručio: „Živjela Crna Gora“.

Integralni izvještaj Džona Čarlsa Frensisa de Salisa

Jedan od urednika, pravnik Novak Adžić, istakao je da temeljno analizirajući i čitajući najnovije djelo akademika Rastodera primjećuje da se ono i tematski i sadržinski može čitati i kao nastavak njegovih ranijih djela, prije svega “Skrivane strane istorije”. On je otkrio i po čemu je ovo djelo posebno, po njegovom mišljenju.

„Prvi put crnogorska istoriografija dobija mogućnost da pročita integralni izvještaj Džona Čarlsa Frensisa De Salisa, bivšeg doajena diplomatskog kora u Crnoj Gori, ambassadora Velike Britanije u doba Kraljevine Crne Gore koji je bio ambasador Velike Britanije u Vatikanu”, rekao je Adžić, a o čemu se radi – čitaoci mogu otkriti u djelu.