Iako su morali, prema riječima dr Marijane Terić, da prođu "kolumbovski put" da bi novi dvobroj časopisa za fantastiku u književnosti i umjetnosti "Athanatik" ugledao svjetlost dana, uspjeli su da prirede tematski bogatiji i raznovrsniji broj od prethodnog.
Novo izdanje časopisa je opravdalo očekivanja čitalaca koje je prvi dvobroj dovoljno zainteresovao, ali i zantrigirao, da je redakcija upravo zahvaljujući tolikom interesovanju uspjela da ostvari saradnju sa "istaknutim stvaraocima i teoretičarima fantastike, strip autorima i ilustratorima čija su djela prepoznatljiva u svijetu".
Prilikom predstavljanja novog broja "Athanatik"-a u Nikšiću, Terić, koja je glavna i odgovorna urednica časopisa, kazala je da pomenutom publikacijom nastavljaju da "razbijaju sve predrasude o ovoj vrsti književnosti i pokazuju da fantastika nije manje vrijedan žanr u odnosu na književnost".
Podsjetila je da istorija fantastičke književnosti počinje kad i istorija same književnosti, kao i da je fantastika sastavni dio svakog čovjeka i neodvojivi dio čovječanstva.
"Časopis ispisuje nove stranice istorije književnosti u Crnoj Gori i reprezent je kako domaćih, tako i regionalnih autora, ali i svih proučavalaca fantastičke misli u evropskoj i svjetskoj književnosti. Zamisao nam je bila da napravimo časopis koji će pomjeriti granice književnosti, onih mogućih svjetova, i obogatiti književno-kulturni život u Crnoj Gori u čemu smo, vjerujem, i uspjeli", kazala je urednica "Athanatik"-a.
Fantastika je, kako je kazala, naličje naše stvarnosti i pomaže nam da prihvatimo svakodnevicu, ali i pomjera granice ljudske mašte.
"Fantastika je veliki prostor slobode i ideja, a književnost služi za to da pomjeri granice naše percepcije i da nas natjera da iznova neke stvari koje svakodnevno posmatramo doživimo na jedan drugačiji način", istakla je Terić.
Podsjetila je da su mnoge književne ideje poslužile kao inspiracija brojnim naučnicima i inženjerima za razne izume i inovacije, i da danas živimo onu fantastiku o kojoj su pisali autori prije 50, 100 i više godina.
"Volim da kažem da tek sa ovim časopisom naše kulturno-književno nasljeđe i mitologija dobijaju na značaju, bivaju prepoznati kao jedna valorizovana oblast književnosti i postaju predmetom istraživanja, promišljanja i otkrivanja", istakla je Terić i pozvala sve koji imaju afinititeta prema književnoj i umjetničkoj fantastici na saradnju.
Književnik i politikolog, mr Aleksandar Ćuković kazao je da je časopis "svojom otvorenošću uspio da prezre sve raspolućenosti (a ponajviše ideološke i političke) kojima se naše društvo revnosno napajalo, o čemu svjedoči ne samo koncepcijski momenat, već i sastav redakcije i duh koji ispoljavaju stvaraoci zastupljeni u publikaciji".
"Nigdje se raspolućenosti ne detektuju kao u književnim krugovima i nigdje otmenije nijesu anulirane kao u 'Athanatik'-u...Mora se priznati da je časopis sebi postavio jedan veoma važan zadatak – misiju preticanja ne samo stvarnosti nego i fantazije, nadgornjavanje sa budućnošću, igru u kojoj može ostati samo jedan, što je ogroman izazov uredništvu", kazao je Ćuković.
"Athanatik", prema njegovim riječima, priča priču o stvarnostima čije granice se gube zarad uspostavljanja uvijek novih i uvijek nepoznatih stvarnosti.
"Prvi crnogorski časopis ove vrste ponovno je obuhvatio najistaknutija dostignuća domaće, regionalne i svjetske fantastike, uključujući polja fantazije, horora, naučne i epske fantastike. Time čitaoci iz Crne Gore dobijaju priliku da budu podrobnije upoznati sa savremenim trendovima u fantastičkoj književnosti, istaknutim autorima i kritičarima, kao i saznanjima o postignućima fantastičkih žanrova u stripu i filmskoj industriji", smatra Ćuković.
Kako je istakao, časopis garantuje više nego bogato iskustvo za sve ljubitelje fantastike, "bilo da su u potrazi za uzbudljivim pričama, dubljim analizama ili pak poetskim izrazom, što se sveukupno može posmatrati kao obećavajući početak važne uloge u promociji i istraživanju jedne oblasti i jednog svijeta koji se munjevitom brzinom mijenja".
"Marijana Terić je prilično skromna kada jedno ovakvo izdanje naziva časopisom", smatra Vasilije Savović.
"Ovo je za mene knjiga ili bolje rečeno udžbenik koji je značajan i za naučne krugove i nadam se da će se naći način da ovo izdanje nađe mjesto u bibliotekama srednjih škola i fakulteta".
Savović je istakao da volonterski rad koji počiva na proizvodima ljudskog duha i proizvodima koji za cilj imaju zadovoljenje potreba ljudskog duha, a kao krajnji produkt nude veći obim znanja, ljudske uvezanosti i emocija, izaziva divljenje, a upravo to je ono što Marijana Terić i ostali članovi redakcije rade.
Zahvaljujući njegovom radu, "Rok muzika i epska fantastika", "Athanatik" od ovog broja ima novu rubriku – epska muzika.
Savović je predstavio njegov tekst koji se bavi "uplivom epske fantastike u rok muziku i njene derivate druge polovine 20. vijeka".
Tekst je dao osvrt na hronologiju kojom je epska fantastika kao motiv i inspiracija u rok muziku ušla "skromno, sporadično i gotovo neopaženo", da bi od 2000-ih ovaj žanr "iz zone iza margine potpuno autoritativno i komercijalizovano ušao u mejnstrim".
Prof. dr Budimir Aleksić, koji je član redakcije časopisa, kazao je da publikacija obuhvata sve vrste fantastičke literature i tzv. čiste fantastike i naučne fantastike, kao i fantastička ostvarenja u umjetnosti uopšte.
Predstavio je sadržaj časopisa i posebno se osvrnuo na rubriku "Iz ugla nauke i kritike" gdje je zastupljeno 12 zanimljivih i vrijednih priloga eminentnih istraživača (naučno)fantastičke literature, kako iz Crne Gore, tako i iz regiona.
"U tim prilozima relevantni istraživači i poznavaoci fantastike i naučne fantastike otkrivaju ogromno bogatstvo mogućnosti koje nudi osjetljivo i fluidno polje fantastike, oblasti književno-umjetničkog stvaralaštva koje se opire isključivim teorijskim i žanrovskim određenjima", kazao je Aleksić.
Istakao je četiri priloga iz pomenute rubrike čiji su autori akademik Vlada Urošević, prof. dr Ferid Muhić, dr Dejan Ognjanović i Vladimir Karadžić, kao i na intervju sa Uroševićem, "jednim od vodećih živih stvaralaca fantastičke književnosti i najistaknutijim teoretičarem ovog žanra", koji je uradila urednica časopisa.
"Imajući u vidu sadržaj i ovog broja 'Athanatika' možemo ustvrditi da ovaj renomirani časopis uspješno nastavlja svoju misiju afirmacije fantastičke umjetnosti i objavljivanja naučnih radova koji predstavljaju značajne priloge proučavanju žanra fantastike uopšte", zaključio je Aleksić.
Voditeljka programa bila je književnica Milica Bakrač.
Bonus video:
