Visoka inteligencija svakako je prednost, ali nije i ključ za lakši, jednostavniji, srećniji ili pak ispunjeniji život. U odgovoru na to može li inteligencija da bude i prokletstvo nekima, psiholozi objašnjavaju da ona svakako može imati negativne strane, koje potvrđuju naučna istraživanja.
Inteligentni pretjerano analiziraju
Ljudi s visokom inteligencijom previše vremena troše na razmišljanje i analize, a u tu nema mnogo pomoći. Iz pretjeranih analiza proizlazi i previše briga, pa i otežana mogućnost odabira - inteligenti žele da budu sigurni u svoje odluke, kako bi bili uvjereni da nisu pogriješili, što je u većini životnih situacija nemoguće, te je ponekad neophodno osloniti se i na svoj instinkt.
Veoma inteligentni ljudi često razmišljaju umjesto da osjećaju.Oni, naime, mogu da razumiju osjećaje veoma dobro, ali i da razmišljaju i razgovaraju o njima, ali problem je u tome što često neće osjećati olakšanje kod njihovog izražavanja.
To je čest problem veoma pametnih ljudi, posebno onih koji se sjajno izražavaju. Oni koriste riječi kao "dimnu zavjesu", prenosi Express.
"Manje komunikativni i verbalni ljudi svoja ponašanja koriste i kao izduvni ventil, što znači da će i da viknu, bace nešto, rasplaču se, skoče... Visoko inteligentni ljudi će pričati o tome kako se osećaju, a kad završe s razgovorom, svi ti osjećaji će i dalje biti zarobljeni", rekao je psiholog Markus Geduld.
Dodaje da je u tome ključna razlika između kognitivnih i emocionalnih vještina, te iako naučnici ne mogu detaljno da objasne kako su oni povezani, očigledno je da visoka emocionalna inteligencija kompenzuje niske kognitivne sposobnosti, pri čemu izrazito pametni ljudi ne moraju da se oslanjaju na svoje emocionalne vještine da bi riješili probleme.
Kod prepoznavanja visoko inteligentnih ljudi, društvo će od njih da očekuje više - da budu najbolji u svemu, nebitno o kojem je području riječ, pa oni nemaju s kim da razgovaraju o svojim slabostima ili nesigurnostima.
Na njima je veći pritisak da moraju da uspiju, zbog čega su pod stalnim stresom. To je očigledno već i u mlađoj dobi - djeca koja su inteligentnija generalno osjećaju veći nespokoj.
Teže uče vrijednost teškog rada
Činjenica je da će inteligentniji ljudi znati bolje da rasporede svoje zadatke, te će brže obavljati posao, odnosno s manje truda nego što bi trebalo nekome ko nije tako inteligentan.
Ipak, inteligencija ne vodi direktno uspjehu, a visoko inteligentni ljudi možda nikad ne razviju upornost koja im je potrebna za posao.
"Inteligencija postaje problem kad oni koji je imaju otkriju u ranoj mladosti da ne treba toliko puno da rade kako bi pratili druge, pa nikad ne razviju dobre radne navike", ističu psiholozi.
Ljudima ide na živce kad ih ispravljaju Bez obzira da li je riječ o čavrljanju ili ozbiljnijem razgovoru, a inteligentni ljudi najčešće imaju potrebu da ispravljaju druge ako kažu ili tvrde nešto pogrešno. To znači da ih drugi doživljavaju kao pametnjakoviće koji su u društvu naporni, prenosi B92.
Bonus video:
