Uvijek se radujemo praznicima, prije svega jer su posrijedi „odmor” i druženja sa bliskim i dragim prijateljima. Novogodišnje prazničenje radovalo je većinu nas. Zapravo, kraj godine uvijek je takav da sam po sebi nameće potrebu za odmorom, malo oduška od radnih obaveza, odmor i uživanje u neaktivnostima i ljudskoj lijenjosti.
Međutim, šta kada prođe praznična euforija i kada na red dođu redovne obaveze na koje smo zaboravili onih desetak dana koliko je trajao novogodišnji odmor?
Iako svi ne doživljavaju podjednako teško ponovni povratak na posao, povratak na stare/nove radne obaveze, velikom broju građana ne pada lako! Tokom prazničnog odmora sasvim je za očekivati da je došlo do promjena u našem bioritmu.
Naime, kasna druženja, budnost do kasno u noć, povećano konzumiranje hrane i alkohola, potom spavanje do podne su samo neki od razloga zbog kojih se većina nakon povrataka na posao osjeća razdražljivije, anksiozno, ima smanjen nivo koncentracije ili nemogućnost koncentracije na određene zadatke, pa čak i nedostatak motivacije za izvršavanje svojih obaveza.
Jak stres kod zaposlenih, u postprazničnom periodu, mogu izazvati i velika očekivanja poslodavca/pretpostavljenog, koji očekuju puni radni zalet i maksimalnu koncentraciju od prvog dana nakon prazničnih odmora.
Ovdje je važno podvući jasnu granicu između dobrog menadžmenta i onog koji to nije.
Dobar menadžer treba u ovakvim i sličnim situacijama da svojim zaposlenima radne obaveze predaje postepeno i polako.
Ukoliko je pak ovo nemoguće, te neki nemaju sreće sa svojim šefovima, dobro je komplikovane i zahtjevne zadatke odložiti sa strane, za kasnije, za narednu nedjelju recimo i prihvatiti onoliko obaveza koliko ste procijenili da možete da uradite bez stresa.
Zagrijavanje je proces koji je potreban, te se zato treba prihvatiti upravo onoga što nam najbolje ide.
Pomenuti „problemi” sa kojima se zaposleni susreću prilikom povratka na posao ne bi trebalo da zabrinjavaju ni zaposlene, ni poslodavce.
Naime, promjene u bioritmu organizama, a koje su nastale tokom prazničenja, zahtijevaju adaptacioni period na novonastalu situaciju, u ovom slučaju, povratak organizma na stanje prije prazničenja. Organizmu je potreban ovaj period, baš kao što su i tijelu potrebni zagrijavanje prije dobrog treninga ili predigra prije dobrog seksa.
Nerealno je očekivati punu produktivnost nakon odmora, posebno nakon novogodišnjeg prazničenja. Nemojte žuriti, jer nakon odmora niste u istoj brzini kao i prije njega.
Sigurno i polako uvedite sami sebe u posao.
Dakle, ukoliko vam je prva radna nedjelja u 2012. godini nešto teže pala, te još bila praćena i nesanicama, dajte sebi oduška odrađujući prvo laganije obaveze i nemojte brinuti mnogo, jer tako ćete samo povećati stres koji će umanjiti vašu produktivnost.
Nemojte se trošiti na činjenicu što možda prve nedjelje nakon praznika niste mogli dati svoj maksimum, ili pak bolji dio sebe. Fluktuacija rada postoji i tokom nedjelje i tokom godine: tako je, recimo, najslabiji dan u nedjelji ponedjeljak i to prije svega kao posljedica neradnog vikenda. Utorak je nešto bolji od ponedjeljka. Srijeda i četvrtak su najproduktivniji, dok u petak opada efikasnost rada, zbog dvodnevnog odmora koji slijedi. Slična situacija je i sa radnim angažovanjem tokom godine.
Bonus video:
