Ako muškarac ponudi ženi da joj pomogne pri nošenju teškog kofera ili da paralelno parkira automobil, šta bi ona trebalo da pomisli o tome? Da je to bezazlen čin ljubaznosti ili seksističko potcjenjivanje njene snage i sposobnosti? Socijalni psiholozi koji takvo ponašanje opisuju kao “dobronamjerni seksizam” čvrsto podržavaju drugo gledište. Međutim, istraživači su otkrili i paradoks: žene su naklonjenije muškarcima čije bi se ponašanje moglo opisati kao “dobronamjerno seksističko”.
Prikriveno djelovanje
Neki kažu da žene jednostavno ne primjećuju na koje ih sve načine ugrožava tzv. benevolentni seksizam jer su polaskane tom vrstom ljubaznosti. Psiholozi čak sugerišu da je dobroćudni seksizam štetniji od otvoreno neprijateljskog seksizma zbog svoje prikrivenosti, jer djeluje kao “vuk u jagnjećoj koži”.
Socijalni psiholozi Pelin Gal sa Državnog univerziteta u Ajovi i Tom R. Kupfer sa Univerziteta Fraje u Amsterdamu posumnjali su u navedene zaključke. Zar žene nisu dovoljno promućurne da primijete kada je muškarac snishodljiv, pitali su se.
”Nijedno prethodno istraživanje nije ispitalo da li žene zaista ne prepoznaju da dobronamerni seksizam može da ih potkopava i tretira pokroviteljski. S obzirom na naše iskustvo u evolucionoj teoriji, takođe nas je zanimalo da li je ovakvo ponašanje ipak privlačno, jer pokazuje spremnost potencijalnog partnera da uloži u ženu i njeno potomstvo. Zato smo sproveli niz studija kako bismo dodatno istražili koliko su ženama privlačni dobronamjerni seksisti.”
Pogubni efekti
Koncept dobronamjernog seksizma prvi put je razvijen 1996. godine. Njegovi tvorci smatraju da stavovi poput “muškarci bi trebalo da vole i štite žene” (ili da im otvaraju vrata automobila) prikazuju žene kao manje sposobne i zavisne od muške pomoći. Prema njihovom mišljenju, na taj način dobronamjerni seksizam suptilno podriva rodnu ravnopravnost.
Od tada su se socijalni psiholozi trudili da dokumentuju pogubne efekte dobroćudnog seksizma. Prema studijama, žene koje pristanu na takvo ponašanje s vremenom sve više zavise od muške pomoći. Spremnije su da dozvole muškarcima da im kažu šta mogu, a šta ne mogu da rade, manje su ambiciozne i ne postižu tako dobre rezultate na poslu i na kognitivnim testovima.
Uloga evolucije
Kada se sagledaju ove dokumentovane negativne strane, nameće se pitanje - zašto žene i dalje privlače dobroćudni seksisti? Odgovor bi mogao biti u onome što evolucioni biolozi nazivaju “teorijom roditeljskog ulaganja”.
Dok se muškarci mogu uspješno razmnožavati obezbjeđujući nekoliko polnih ćelija, reproduktivni uspjeh žene vezan je za njenu sposobnost da mjesecima nosi trudnoću i da luči mlijeko.
Gledano kroz istoriju, sposobnost žene da odabere partnera koji je kadar i voljan da pomogne u tom procesu - tako što će obezbijediti hranu ili zaštitu od napadača - povećavala je njen reproduktivni uspjeh.
Dakle, evolucija je oblikovala psihologiju žene tako da daje prednost partnerima čije osobine i ponašanje otkrivaju spremnost da se posvete. Jaka tjelesna građa potencijalnog partnera (a danas njegova materijalna situiranost) ukazuje na to da posjeduje tu sposobnost. A otvaranje vrata ili nuđenje kaputa - znače da bi mogao imati željeni karakter.
Mišljenje žena
U svom istraživanju Galova i Kupfer ispitivali su više od 700 žena, dobi od 18 do 73 godine. Tražili su od njih da pročitaju profile muškaraca koji su izrazili stavove ili imali gestove koji bi se mogli opisati kao dobroćudno seksistički, poput davanja svog kaputa ili nuđenja pomoći pri nošenju teških kutija. Istraživači su onda tražili od učesnica da ocijene privlačnost tih muškaraca; spremnost da zaštite, obezbijede i da se obavežu; kao i vjerovatnoću da ih tretiraju s visine. Nalazi njihove studije potvrdili su da žene zaista misle da se muškarci sa blagonaklonim seksizmom više ponašaju pokroviteljski i da će vjerovatnije podrivati svoje partnerke. Ali su takođe otkrili da ih - uprkos potencijalnim zamkama - ispitanice smatraju privlačnijima. U svojim odgovorima ocijenile su da je veća vjerovatnoća da će takvi muškarci štititi ženu, obezbijediti je i obavezati joj se.
Stav feministkinja
Naučnici su se zapitali da li se ovi nalazi mogu primijeniti samo na žene kojima su prihvatljive tradicionalne rodne uloge. Da bi otklonili tu mogućnost, pokrenuli su anketu kojom su pokušali da utvrde stepen feminizma, tj. u kojoj mjeri učesnice imaju feminističke stavove. Naveli su ih da iskažu koliko se slažu sa izjavama poput žena ne bi smjela da dozvoli da joj rađanje i odgajanje djece stane na put karijeri ako je želi.
”Otkrili smo da su izrazite feministkinje više od tradicionalnih žena ocijenile muškarce kao pokroviteljski nastrojene i podrivajuće. Ali i njima su takvi muškarci bili privlačniji”, primijetili su psiholozi. Mane je nadjačala spremnost muškaraca da se posvete. Čini se da čak i ubijeđene feministkinje preferiraju kavaljera koji plaća račun na prvom sastanku.
Zaključci i nova pitanja
Naučnici smatraju da bi u ovo vrijeme zategnutih rodnih odnosa njihova otkrića mogla pružiti sigurnost kako ženama koje su zbunjene i ne znaju šta da misle o muškarcima koji se ponašaju kavaljerski, tako i dobronamjernim muškarcima koji se pitaju treba li da promijene svoje ponašanje prema ženama.
I dalje ostaje nekoliko zanimljivih pitanja. Da li dobronamjerni seksizam uvijek potkopava žene? To može zavisiti od konteksta. Muškarac koji previše pomaže koleginici na pokroviteljski način mogao bi umanjiti njenu sposobnost da djeluje profesionalno i kompetentno. S druge strane, teško je vidjeti štetnu stranu toga da se pomogne ženi kad pomjera teški namještaj.
Razumijevanje ovih nijansi može pomoći da se smanje negativni efekti dobroćudnog seksizma a da žene pri tom ne moraju da odbiju istinski dobre stvari koje može donijeti takvo ponašanje.
Bonus video:
