Jesen i zima godišnja su doba u kojima ljudi najčešće obolijevaju od akutnih virusnih infekcija disajnog sistema - viroza.
Šta su to viroze? Viroze su najrazličitije bolesti prouzrokovane virusima, ali nas ovdje uglavnom zanimaju upale disajnih puteva. Dosad je verifikovano oko 150 različitih virusa - uzročnika tih oboljenja. (I ovakve upale spadaju prehlade, katar disajnih puteva i gripa (influenca). Bilo bi pogrešno tvrditi da su samo hladni jesenji i zimski dani rezervisani za infekcije respiratornog sistema, jer prehlada ima i ljeti.
Nećete se začuditi ako vam se prijatelj požali da osjeća malaksalost, da mu curi iz nosa, da ga pecka u ždrijelu, da ponekad kašlje i kija, da ima glavobolju, bolove u zglobovima, i mišićima. To su dobro poznale virusne infekcije.
Karakteristično je za ova oboljenja disajnih organa da se brzo prenose i imaju kratak imunitet lako da pojedine osobe mogu i dva li više puta godišnje oboljeti od istog uzročnika ili drugog tipa virusa. Zna se pouzdano da djeca, stariji i osobe s hroničnim bolestima dobivaju infekcije s težim kliničkim manifestacijama.
Iako se u narodu ne pravi razlika između prehlade, akutnog katara disajnih puteva i gripe, ipak se one mogu razlikovati po simptomima, a razlikuju se i po različitim virusima kao uzročnicima. Za vrijeme prehlade (hunjavice) čovjek se osjeća loše, malaksao, šmrca, pecka ga u ždrijelu, pucketa u ušima, ali obično nema temperaturu.
Kod febrilnog katara disajnih puteva simptomi su slični kao kod obične prehlade, ali temperatura je obično nešto povišena, a oči su zacrvenjene, peku i suze. O gripi se manje - više sve zna. Naglo počne visoka temperatura i do 40 stepeni, bolesnik je potpuno klonuo.
Kod svih virusnih infekcija disajniog sistema zaraza se prenosi kapljičnim putem, prilikom govora, kašljanja i kijanja (ako izbije manja ili veća epidemija “krivci“ su dvorane, kavane itd., gdje su velika okupljanja).
Ova virusna oboljenja mogu bili povod da oslabljeni organizam napadnu i bakterije, koje mogu uzrokovati komplikacije, kao upalu srednjeg uha, sinusa, gnojnu anginu ili upalu pluća itd. Takve komplikacije se najčešće događaju kod infekcije virusom gripe. Jer, prehlade ionako brzo prolaze.
O antibioticima odlučuje samo ljekar
Nažalost, još uvijek nemamo djelotvornog lijeka koji bi uništavao viruse - uzročnike infekcija disajnog sistema. Antibiotici ne djeluju protiv virusa. Ono sto nam preostaje jeste da ublažujemo simptome bolesti. Ako su oni jače izraženi, preporučljivo je ostati kod kuće, utopliti se, protiv visoke temperature uzeti neki odgovarajući farmaceutski pripravak, piti tople napitke s limunom, pobrinuti se za dobru ishranu kako bi se ojačao organizam.
Posebno se dobro pokazala topla pileća supa. Nemojte me pitati zašto baš pileća juha, jer to ne znam, ali činjenica je da ima povoljan efekt. U svakom slučaju liječenje će zavisiti od pravilnedijagnozeovisiti o pravilnoj dijagnozi. Kod male djece, starijih osoba i hroničnih bolesnika, iako se pomišlja na virusni infekt, dobro je propisati antibiotike, ali to mora bili strogo individualno i o tome može odlučiti samo ljekar.
Za zaštitu stanovnika od gripe danas raspolažemo vakcinom koje smanjuje mogućnost zaraze za 70 do 80 posto. Vakcinisanje je naročito preporučljivo za trudnice, osobe koje boluju od srčanih, bubrežnih ili plućnih bolesti. Zaštita nakon vakcine traje nekoliko mjeseci.
U prevenciji prehlade nije se mnogo napredovalo, jer postoji mnogo različitih virusa uzročnika. Vakcinisati se protiv prehlade značilo bi zapravo primiti bezbroj različitih injekcija, a to bi, priznajte, bilo gore nego prebroditi nekoliko prehlada godišnje.
Ako vas je snašla viroza, imajte obzira prema drugima, nemojte doprinositi širenju zaraze! Tu možete dosta učiniti ako hoćete.
Dr Ivo Belan
Bonus video:
