Mnogi se bave sportom, idu u teretanu, drže dijetu, ne bi li došli do idealne težine. Međutim, neka istraživanja pokazuju da duge, svakodnevne šetnje nijesu manje efikasne u borbi sa suvišnim kilogramima.
Pređeno rastojanje, vaša brzina i težina su glavni faktori koji utiču na količinu potrošenih kalorija za vrijeme šetnje.
Kako pravilno šetati
Treba imati u vidu da se dužina koraka kod istog čoveka razlikuje i varira od 40 do 100 cm. Kako biste saznali kolika je dužina vašeg koraka, možete obilježiti rastojanje od 10-20 metara i proći njime običnom, prosječnom brzinom, brojeći korake. Nakon toga podijelite pređeno rastojanje u centimetrima sa brojem napravljenih koraka, piše portal uspesnazena.com.
- do 70 koraka/min.
Kod zdravih ljudi ova brzina praktično nema nikakvog efekta. Preporučuje se bolesnima, ljudima koji se oporavljaju posle infarkta miokarda ili onima koji pate od izražene stenokardije.
- 71-90 koraka/min.
Preporučuje se ljudima s kardiovaskularnim oboljenjima.
- 91-110 koraka/min.
Ovakva šetnja predstavlja osjetno opterećenje za organizam i odgovara svim zdravim ljudima.
- 111-130 koraka/min.
Odličan trening za tijelo, ali ovu brzinu, u toku dužeg vremena, teško izdrže čak i zdravi ljudi.
Pravila treninga hodanjem
Počnite malim opterećenjem, postepeno prelazeći na duže i brže hodanje. U početku opterećenje treba povećavati u skladu s trajanjem šetnje, a tek kasnije povećanjem brzine. Opterećenje mora da odgovara vašem zdravstvenom stanju.
Morate redovno da šetate. Jedan trening nedjeljno neće dati pozitivan rezultat. Ako nijeste u mogućnosti da šetate svakodnevno, probajte da to učinite barem 2-3 puta nedeljno. Možete šetati u bilo koje doba dana, ali tek nakon 1-1,5 sat nakon jela.
Važno je zapamtiti da veoma spora šetnja na kratke staze ne daje dobre rezultate, a preduga i brza, nepripremljenom čovjeku, može nanijeti štetu.
Bonus video:
