Istraživanja koja su nedavno sprovedena na Unverzitetu u Bostonu pokazala su jednu nevjerovatnu stvar - svako od nas, svakoga dana, izgovori bar po jednu sitnu laž - ako ne nekome drugome, onda samom sebi. Takozvane „bijele laži“ su svakodnevna pojava. Radimo to da bismo izbjegli neprijatnosti, da ne bismo nekoga povrijedili, da bismo ostavili bolji utisak na druge i iz još velikog broja razloga. Većina laži ima specifičan cilj, a taj cilj se svodi na postizanje neke dobiti ili izbjegavanje kazne.
Naravno, neki ljudi lažu više nego drugi. Obično se veća količina laganja sa ciljem smatra manipulacijom. Postoji, međutim, i laganje bez određenog cilja, bez ikakve očigledne koristi, a često je i štetno po samog izvršioca. Zove se patološko laganje.
Pod uticajem svijesti ili ne?
Osoba koja ima problema sa patološkim laganjem izgovara laži svakodnevno, u velikim količinama i jako ubjedljivo, kao da izgovara čistu istinu. Smatra se da patološko laganje nije pod uticajem svijesti, ono se odvija nekontrolisano i impulsivno. Osobe koje to rade vjeruju u svoje laži kao da su one stvarne i ne smatraju da imaju problem.
Mada osobu koja patološki laže to može dovesti u neprijatnu situaciju, impuls ka lažima izgleda ima funkciju da bar neko vrijeme osobu prikaže u što boljem svjetlu i poveća njeno inače veoma nisko samopuozdanje.
Kako prepoznati patološke lažove?
Ove osobe najlakše prepoznajemo po velikom broju prekršenih obećanja, nesposobnosti da završe važne zadatke na vrijeme i prekinutim odnosima sa drugim ljudima koji su mnogobrojni. Kako je u osnovi problema nedostatak samopouzdanja, njihove laži će se odnositi na to da su postigli nešto važno i veliko ili da imaju prijatelje i veze sa ljudima koje oni smatraju važnim (npr. političari, estradni umjetnici i sl.).
Ukoliko ih uhvatite u laži, oni će to ignorisati i ponašati se kao da se ništa nije dogodilo. Obično, ako ih otkrije jedan krug ljudi, oni odatle odlaze i biraju novi krug ljudi u kome će nastaviti da se kreću dok i tu ne budu otkriveni i tako redom.
Znakovi da osoba laže
- Osoba koja laže najčešće će izbjegavati kontakt očima, bar u određenom dijelu razgovora. Uobičajeno, ljudi uspostavljaju kontakt očima najmanje pola vremena koliko traje razgovor. Ipak, treba znati i da postoje ljudi koji će, bez obzira na laž, uspostaviti kontakt očima, samo da bi dokazali da govore istinu.
- Promjena u visini tona glasa, puno zamuckivanja i poštapalica (umm, ah, ovaj itd.) ili nakašljavanje, može značiti da osoba laže.
Neobičan govor tijela takođe otkriva laganje. Ako se osoba premješta s noge na nogu, naglašeno maše rukama, podiže ramena, okrene se od vas ili prinosi ruke licu, drugim riječima, ako djeluje nervozno ili joj je neprijatno, to bi moglo da znači da laže. Još jedan od znakova može biti bljedilo ili crvenilo lica i ubrzano treptanje.
- Nešto zvuči sumnjivo. Kontradiktorne izjave koje nisu u skladu sa pričom ili ne zvuče sasvim dobro obično su dio laži. Stičete utisak da u priči nešto nedostaje i da nije kompletna.
- Ponekad, pretjerano obrambeni stav osobe koja odbija da odgovori na sva pitanja, pa čak i vas optužuje za laganje, mogu da otkriju laž. Naravno, važno je i na koji način postavljate pitanja i da li ste i vi sami agresivni u tome.
- Ako neko laže i vi promijenite temu, velike su šanse da će ta osoba samo nastaviti razgovor na novu temu. Osoba koja govori istinu, međutim, vjerovatno će se zapitati zašto ste promijenili temu i željeće da se vrati na prethodnu temu.
- Osoba koja laže često će pokušati da promijeni temu koristeći se humorom ili sarkazmom. Jedan od najčešćih razloga za laganje je strah od posljedica istine. Krivica je težak teret za one koji žive sa njom, i postoje različiti manevri kojima ljudi pribjegavaju da bi je izbjegli, upravo zato što je tako bolna i teška.
Zato se čini da je cijena koju plaćamo laganjem niska u odnosu na ono što time dobijamo.
Na prvi pogled, laganjem smo izbjegli da se neko naljuti na nas i nema razloga da se osjećamo krivim što smo nekoga povrijedili. Postoje i drugi razlozi zašto ljudi lažu. Boje se da će biti kažnjeni.
Neprijatno im je, gube status ili ne mogu da dobiju ono što žele, a laž je i dobro oruđe za manipulaciju drugima. Ljudi misle da laganjem štite sebe, ali laganje može biti pogubno za zdravlje i sreću. Zapamtite, potrebno je mnogo više truda da se izgovori laž nego istina.
Cijena laganja
Nisu sve laži tako teške, mnoge su iz neznanja, mnoge zbog nedostatka hrabrosti, neke su sa pozicije egoizma, neke iz kompleksa i strahova. Ali, svaka laž ima svoju cijenu koju plaćamo svojim samopouzdanjem i drugim vrijednostima koje nosimo u sebi. Mijenjamo ih za laž, kupujemo trenutno olakšanje, trenutno izbjegavanje, trenutno uzdizanje sebe. Prodajemo svoje istinske vrijednosti za staklene perle. Jer, mada su laži uvijek protiv drugih, one su, isto tako, uvijek protiv sebe jer, mada lažemo druge, pravu štetu činimo sebi. Teško je živjeti sa njima, zato što sve ono što one prepokrivaju je naše iskustvo, to smo mi, a sa sobom živimo 24 sata dnevno. Laž usporava i zamagljuje realnost, a što smo od realnosti dalji, to nam je teže. Ipak, ne treba zaboraviti da je laž ljudska, svakodnevna i da svi mi želimo da nam bude oproštena.
Svako zna da se laganjem može naći u lošoj i neprijatnoj situaciji. Većina nas je to saznala još dok smo bili djeca. Ali, što ako ste se izvukli? Šanse su, ako je tako, da ćete pokušati ponovo, a laganje može postati koristan alat u životu. Stvar je u tome što će, prije ili kasnije, takvo ponašanje doći na naplatu. Ono će početi da utiče na vaše odnose, a posledično i na vaš cjelokupan život, pa čak i na vaše zdravlje.
Bonus video:
