Svako ko je gledao dijete kako slobodno trči u šumi ili se igra u potoku, ne treba da čita istraživanje koje bi mu reklo da je provođenje vremena u prirodi dobro za zdravlje djece.
- To je nešto što većina roditelja zna intuitivno. Kada djeca imaju priliku da se igraju se u prirodi, ona su sretnija, bolje se ponašaju i više su društveno povezana - kaže Kerolajn Šuler, osnivačica i izvršna direktorica Wildrock, centra za igru i otkrivanje prirode u Virdžiniji.
Većina odraslih ljudi zna da je priroda dobra i za njih - zato često ostavljamo stres posla na odmoru na prekrasnim mejstima u prirodi. Ali koliko vremena u prirodi nam je potrebno da bi bili zdraviji?
Grupa ispitanika koju su anketirali britanski istraživači, pokušala je da odgovori na to pitanje, kako bni napravili nacionalnu strategiju vezanu za fizičku aktivnost i boravak u prirodi.
Koliko vremena nam treba?
U studiji, istraživači su ispitali više od 19.000 ljudi u Velikoj Britaniji o rekreativnom vremenu koje su proveli u prirodi tokom nedjelje, zajedno sa samoprocjenom zdravlja i dobrobiti. Otkrili su da su ljudi koji su u prirodi proveli najmanje 120 minuta nedjeljno, imali snažnije mentalno i fizičko zdravlje, u poređenju sa ljudima koji nisu izlazili.
Međutim, nije bilo važno kako ili gdje su ljudi skupljali 120 minuta - mnoge kratke šetnje u blizini kuće bile su jednako djelotvorne kao i duži izlet vikendom u parku. Naučnici ističu da je ovo samo prvi korak prema tome da se ljudima preporuči da provedu određenu količinu vremena svake sedmice u prirodi. Druga istraživanja, međutim, pokazala su da čak i mali boravci u prirodi mogu da pruže zdravstvene benefite.
U jednoj studiji, ljudi koji su vježbali samo pet minuta u prirodi, povećali su samopoštovanje i raspoloženje.
Šuler je takve brze transformacije vidjela na Wildrocku, čak i među odraslima s vrlo stresnim poslovima.
“Nakon sat vremena boravka u prirodi, oni se smiju, hrane i skupljaju stvari kao da im je 5 godina”, kaže ona.
Recepti za boravak u prirodi
Psihijatrica Džesika Muteni Smol, kaže da bi bilo kakve smjernice o boravku u prirodi trebalo da naglase minimalne količine boravka u prirodi i da bude jasno da duži boravak donosi veće koristi.
Ali, rekla je, “ljudi treba da shvate da ne moraju ići na putovanje kajakom vikendom kako bi imali zdravstvene benefite.”
Šuler se složila: “Ako imate pristup parku s nekoliko stabala i imate 15 minuta - idite! Zato što ćete imati koristi!”
Dr Patriša H Hešbah, licencirana psihoterapeutkinja i eko-terapeutkinja, rekla je da njen rad s klijentima nadilazi samo pričanje o tome koliko vremena provode u prirodi.”S psihološkog stajališta, mnogo toga što je korisno je prepoznavanje odnosa i interakcija između pacijenta i prirode”, rekla je.
Ljudi koji žive u prirodnim područjima možda već znaju da je priroda dobra za njih i to brzo dovodi do njihovog iscjeljenja. Ali nekim ljudima je, možda, potrebno više uputstava.
“Moramo da sugerišemo ljudima da je bolje da budu napolju”, rekla je ona. “Ali ono što vidim je da za neke ljude moramo da damo mnogo više uputstava kako da idu, koliko i kako da se ponašaju u prirodi. Jer, nažalost, većina ljudi u velikim gradovima je na to zaboravila”. To može uključivati da se klijentima sugeriše da uključe sva svoja čula dok su u prirodi, da primjećuju stvari, boje, ptice, šuštanje lišća ili miris cvijeća.
Zdravstvene koristi
Fizička aktivnost je jedna od dobrobiti na koju se najčešće misli kada se govori o boravku vani. Ali istraživanja pokazuju da čak i sjedenje u prirodi - kao kod japanskog “šumskog kupanja” može da poboljša zdravlje.
Hešbah kaže da priroda takođe pruža odmor od velikog broja sati “usmjerene pažnje” koja nas mentalno zamara a koja podrazumijeva - vrijeme provedeno na poslu, ispred ekrana, u vožnji.
“Kada ljudi prekinu usmjerenu pažnju čak i samo kratkim intervalima na otvorenom, imaju tendenciju da omoguće više nevoljne pažnje”, rekla je. “Ovo je veoma korisno kada se ljudi vrate na posao ili treba da imaju usmjerenu pažnju”
Međutim, ove se pogodnosti pojavljuju samo ako odložite mobilni telefon i poklonite prirodi punu pažnju, bez obzira je li to predivan pogled na neki kanjon, prirodu ili drvo u blizini vašeg stana ili kancelarije.
Možda postoji još drevniji razlog zašto priroda liječi
Biti u zatvorenom prostoru većinu vremena ili gledati u računar ili mobilni, relativno su nove aktivnosti za ljude, posebno ako se poredimo sa precima koji su vrijeme provodili napolju.
“Razvili smo se u prirodi”, rekla je Šuler. “Ima smisla samo to što su, s obzirom na to, ljudska bića evoluirala - i da smo dio prirode - da bi bilo bolje za nas kada se ne bismo udaljili od nje.”
Bonus video:
