Jedna od veoma često pominjanih riječi tokom pandemije virusa Covid-19 je - imunitet. Naročito su brojni tekstovi o tome da ga je na ovoj ili onaj način, ovim ili onim vitaminom ili komercijalnim dodatkom ishrani moguće popraviti u kratkom roku.
U tekstu objavljenom na stranici www.health.harvard.edu, koji je za internet stranicu vasezdravlje.com prevela i prilagodila dr. med.Carmen Rivier-Zurak, postavlja se pitanje je li moguća intervencija u tom procesu kako biste podstakli svoj imuni sistem na snažniju obranu? Šta ako poboljšate ishranu, uzmete određene vitamine ili biljne preparate ili možda napravite druge promjene u načinu života u nadi da ćete dobiti gotovo savršenu imunološku reakciju?
Je li moguće poboljšati imunitet
Ideja jačanja imuniteta svima nam je vrlo privlačna, ali sposobnost da to i postignemo pokazala se nedostižnom iz nekoliko razloga. Imunološki sistem je upravo to - sistem, a ne jedinka. Da bi pravilno funkcionisao, nužni su sklad i ravnoteža. I dalje postoji mnogo toga što istraživači ne znaju o zamršenosti i umreženosti reakcija imunološkog odgovora.
Iako za sada ne postoji naučno dokazana direktna veza između načina života i poboljšanja imunološke funkcije, to ne znači da učinci načina života na imunološki sistem nijesu intrigantni i ne bi trebali da budu proučeni. Upravo zato naučnici i istražuju djelovanje ishrane, vježbanja, dobi, psihičkog stresa i drugih činilaca na imunološki odgovor, kako na životinjama, tako i kod ljudi. U međuvremenu, opšta strategija zdravog života dobar je način da počnete da pružate podršku svom imunološkom sistemu.
Odaberite zdravu životnu strategiju
Neupitno je da je vaša prva linija obrane ustvari izbor zdravog načina života. Slijediti opšte smjernice zdravstvene zaštite najbolji je korak koji možete preduzeti kako biste svoj imunološki sistem održali zdravim i snažnim na što prirodniji način. Svaki dio vašeg tijela, uključujući i imunološki sistem, bolje funkcioniše kada je zaštićen od negativnog utjicaja iz okoline i kada ga podržavate odabirom zdrave životne strategije, što podrazumijeva da:
- ne pušite;
- jedete mnogo voća i povrća;
- redovno vježbate i održavate tjelesnu kondiciju;
- ne pretjerujete u količini hrane koju unosite i održavate primjerenu tjelesnu težinu;
- ne pijete alkohol ili, ako već pijete, da to bude umjereno;
- dovoljno spavate;
- preduzimate sve kako biste izbjegli zarazu (npr. čestim pranjem ruku i temeljnom termičkom obradom namirnica – mesa);
- pokušate smanjiti stres (a ako vam to ne polazi za rukom, pozabavite se nekom od antistresnih tehnika).
Ne posežite za onim što vam može škoditi
Za brojne, na tržištu dostupne proizvode tvrdi se da podstiču ili podržavaju imunološki sistem. Međutim, jačanje imuniteta, naučno gledajući i nema baš mnogo smisla. Zapravo, povećanje broja ćelija u vašem tijelu, imunoloških ili bilo kojih drugih, nije nužno dobra stvar. Na primjer, sportisti koji su skloni „krvnom dopingu“ (ilegalna metoda za poboljšanje sportskog učinka vještačkim povećanjem sposobnosti krvi da donese više kiseonika u mišiće; u mnogim slučajevima doping krvi povećava količinu hemoglobina u krvotoku) povećavaju rizik od moždanog udara.
Pokušaj podsticanja ćelija imunološkog sistema posebno je komplikovan zato što postoji toliko različitih vrsta ćelija u imunološkom sistemu koje na toliko različitih načina reaguju na toliko različitih mikroba. Koje biste ćelije trebali podstaknuti i koliko? Naučnici za sada ne znaju odgovor. Ali, ono što je poznato je da tijelo stalno stvara imunološke ćelije. Svakako stvara znatno više limfocita nego što ih može iskoristiti. Suvišne ćelije uklanjaju se iz organizma prirodnim procesom smrti ćelije, koji zovemo apoptoza - neke i prije bilo kakve akcije, a neke nakon što je bitka dobijena. Niko ne zna koliko je ćelija potrebno ili koja je najbolja kombinacija ćelija da bi imunološki sistem optimalno funkcionirao.
Starije doba - slabiji imunološki odgovor
Kako starimo, imunološki odgovor je sve slabiji, što posljedično rezultira većim brojem infekcija i većom pojavom malignih oboljenja. Kako se očekivano trajanje života u razvijenim zemljama povećalo, porasla je i učestalost bolesti i stanja povezanih sa starijom dobi.
Iako neki ljudi zdravo stare, zaključak mnogih studija je da, u poređenju s mlađim ljudima, stariji imaju veću vjerojatnoću obolijevanja od zaraznih bolesti, kao i veću vjerojatnost od smrtnog ishoda kao njihove posljedice. Infekcije respiratornog sistema, gripa, a osobito upala pluća, vodeći su uzrok smrti kod osoba starijih od 65 godina širom svijeta. Niko sa sigurnošću ne zna zašto je tako, ali neki naučnici primjećuju da je taj povećani rizik povezan sa smanjenjem broja T ćelija, vjerovatno zbog postupne atrofije timusa i sve manje produkcije T ćelija koje su važne u borbi protiv infekcije. No, još uvijek nije jasno je li razlog pada broja T limfocita posljedica atrofije timusa ili je riječ o nekim drugim promjenama. Drugi naučnici razmatraju mogućnost manje djelotvornosti koštane srži u proizvodnji matičnih ćelija iz kojih nastaju imunološke ćelije.
Slabljenje imunološkog odgovora na infekcije najočiglednije je u odgovoru starijih ljudi na vakcine. Na primjer, studije koje su istraživale bakcine protiv gripa pokazale su da je kod osoba starijih od 65 godina vakcona znatno manje djelotvorna u odnosu na zdravu djecu stariju od dvije godine. Uprkos smanjenoj djelotvornosti, vakcinisanje protiv gripa i pneumokoka (Streptococcus pneumoniae) znatno je smanjilo stopu obolijevanja i smrti kod starijih osoba u poređenju sa onima koji ne primaju vakcinu.
Čini se da postoji veza između ishrane i imuniteta kod starijih osoba. Oblik neuhranjenosti, koji je iznenađujuće čest čak i u bogatim zemljama, poznat je kao „malnutricija mikronutrijenata“. Nedostatak esencijalnih vitaminima i minerala u tragovima koji se unose suplementacijom redovine prehrane može biti čest kod starijih osoba. Osim što stariji ljudi obično manje jedu, njihova ishrana nije raznolika. Postavlja se pitanje može li dodatak ishrani pomoći starijim osobama u održavanju zdravlja imunološkog sistema. O tome starije osobe svakako treba da popričaju sa ljekarom koji je dobro upućen u gerijatrijsku ishranu jer, iako određena suplementacija može biti korisna za starije osobe, čak i male promjene mogu imati ozbiljne posljedice u tim godinama.
Mikronutrijenti - pogonska sila
Kao i svakoj borbenoj sili, tako je i vojsci imunoloških ćelija potrebna redovno snabdijevanje hranjivim materijama. Naučnicima je već dugo poznato da su ljudi koji žive u siromaštvu pothranjeni i osjetljiviji na zarazne bolesti. Ipak, još uvijek nije sigurno je li povećana stopa bolesti izazvana djelovanjem pothranjenosti na imunološki sistem. Još uvijek ima relativno malo studija o učincima ishrane na imunološki sistem ljudi, pa čak i manje studija koje direktno povezuju učinke prehrane s razvojem bolesti u odnosu na liječenje.
Postoje dokazi da razni nedostaci mikronutrijenata - na primjer, nedostatak cinka, selena, gvožđa, bakra, folne kiseline i vitamina A, B6, C i E - mijenjaju imunološke reakcije kod životinja, što je mjereno u epruveti, dakle, in vitro. Međutim, utjicaj tih promjena u imunološkom sistemu na zdravlje životinja manje je jasan, a učinak sličnih nedostataka na imunološki odgovor kod ljudi tek treba procijeniti.
Šta možete učiniti? Ako sumnjate da vam vaša ishrana ne pruža sve potrebne mikronutrijente jer, na primjer, ne volite povrće - svakodnevno uzimanje multivitaminskog i mineralnog dodatka prehrani može vam pružiti druge zdravstvene prednosti, kao blagotvorne učinke na imunološkki sistem. Međutim, imajte na umu da uzimanje megadoza jednog vitamina neće pružiti očekivane učinke jer više nužno ne znači i bolje.
Biljke i dodaci prehrani
Danas je na tržištu dostupan velik broj proizvoda za koje se tvrdi da podstiču imunitet ili na neki drugi način podstiču zdravlje imunološkog sistema. Iako je utvrđeno da neki proizvodi mijenjaju određene komponente imunološke reakcije, do sada nema dokaza da oni zapravo podstiču imunitet do tačke u kojoj ste bolje zaštićeni od infekcije i bolesti.
Dokazati može li neka biljka ojačati imunitet još uvijek je vrlo složena stvar. Na primjer, naučnici ne znaju ima li biljka za koju se misli da podiže nivo antitijela u krvi zapravo ikakav koristan učinak na ukupni imunitet.
Međuodnos stresa i imuniteta
Savremena medicina uzima u obzir blisku vezu između tijela i uma. Mnoge bolesti, uključujući „nervozu želuca“, osip, pa čak i srčane bolesti, povezane su s učincima emocionalnog stresa. Uprkos izazovima, naučnici aktivno proučavaju odnos između stresa i funkcije imunološkog sistema.
Teško je definisati stres jer ono što može izgledati kao stresna situacija za jednu osobu, nije i za drugu. Kada su ljudi izloženi situacijama koje smatraju stresnim, teško im je mjeriti nivo stresa koji osjećaju, a naučniku je teško znati koliko je subjektivni utisak nivoa stresa tačan. Ono štonaučnik može je mjeriti jeono na čemu se odražava stres, kao što je, na primjer, broj otkucaja srca, ali na rezultat takvih mjerenja mogu uticati i drugi činioci.
Većina naučnika koji proučavaju odnos stresa i imunološke funkcije ne proučava iznenadne, kratkotrajne stresore, nego pokušavaju proučavati stalnije i česte stresore poznate kao hronični stres, izazvane narušenim odnosima s porodicom, prijateljima i saradnicima ili kontinuiranim izazovima usmjerenim što boljem obavljanju posla. Neki naučnici istražuju hoće li kontinuirani stres naplatiti svoj danak narušavanjem funkcije imunološkog sistema.
Ali, teško je sprovesti ono što naučnici nazivaju „kontrolisanim eksperimentima“ na ljudskim bićima. U kontrolisanom eksperimentu naučnik može mijenjati samo jedan faktor, kao što je količina određene hemijske materije, a zatim mjeriti učinak te promjene na neki drugi mjerljivi fenomen, kao što je količina antitijela koju proizvede određena vrsta imunološke ćelije kada je izložena djelovanju hemijske supstance. Ta vrsta kontrole jednostavno nije moguća niti na životinjama, a posebno ne na ljudima, s obzirom na to da se u trenutku mjerenja toliko toga događa u tijelu životinje ili čovjeka.
Međutim, uprkos tim neizbježnim teškoćama u mjerenju odnosa stresa i imuniteta, naučnici pomalo napreduju u spoznaji koliko stres zaista utieče na imunološke funkcije.
Bonus video:
