Dok svi očekuju da se život rati u normalu, mnogi stručnjaci upozoravaju na vjerovatni drugi talas nove bolesti, piše Jutarnji list.
1. Kad će doći drugi talas?
"Tradicionalno ljudi razmišljaju o drugom talasu Covida-19 u smislu sezonskog gripa koji se vraća zimi. Ne znamo postoji li sezonalnost kod novog koronavirusa, ali možemo zamisliti da će se, kad se vratimo u normalan život, možda preko ljeta, broj slučajeva Covida ponovno povećati - rekao je za londonski Times prof. Robin Shattock s Imperial Collegea u Londonu.
Da čovječanstvu ove godine slijedi još jedan talas Covida-19, uvjeren je i jedan od vodećih kineskih infektologa, prof. Zhang Wenhong sa Univerziteta Fudan u Šangaju. Zhang Wenhong smatra da nova bolest neće nestati ovog ljeta, nego je vjerojatno da će na jesen doći do ponovnog izbijanja epidemije Covida-19.
2. Dolaze li i druge zaraze u talasima?
Zarazne bolesti ponašaju se na različite načine. Pandemija španskog gripa iz 1918. godine, koja je odnijela živote između 50 i 100 miliona ljudi, smatra se ključnim primjerom jer se odvijala u tri talasa do 1920., od kojih je drugi bio najsmrtonosniji.
I ostale dvije pandemije gripa u 20. vijeku, 1957. i 1968. godine, su “napadale” čovječanstvo u talsima. Pandemija svinjskog gripa (H1N1) započela je u aprilu 2009. godine u Meksiku, da bi u SAD-u i Evropi uslijedio drugi talas na jesen. Sa druge strane imamo primjer SARS-a koji se pojavio 2003. godine u Kini, raširio na neke zemlje u njenom okruženju i Kanadu, odnio živote oko 800 od 8000 zaraženih, a zatim u ljeto te godine nestao.
3. Postoje li dokazi da se koronavirus vraća u neke zemlje?
Uprkos očiglednom uspjehu Kine u stavljanju bolesti pod kontrolu u teško pogođenoj provinciji Hubei, na sjeveru zemlje nedavno je zabilježen rast slučajeva zaraze. Singapur, koji je bio širom svijeta hvaljen zbog efikasnog odgovora na infekciju, sada takođe bilježi nagli porast oboljelih od Covida-19.
Iako je Singapur uspostavio snažan sistem traženja kontakata zaraženih osoba u opštoj populaciji, bolest se ponovno pojavila u skučenim spavaonicam' sa lošim higijenskim uslovima koje koriste strani radnici. U ponedjeljak je Singapur zabilježio čak 1426 novih slučajeva, zbog čega je ta ostrvska zemlja uvela stroge karantinske mjere. Pažnju privlači i manji porast broja infekcija u Njemačkoj, koja se takođe dobro nosila s epidemijom Covida-19.
4. Zašto se naučnici brinu?
Prijetnja neke bolesti se smanjuje kada osjetljivost stanovništva na bolest padne ispod određenog praga, kad se stekne “imunitet krda”, odnosno kolektivni imunitet, ili je široko dostupna vakcina.
Iako je o novoj bolesti Covid-19 posljednjih mjeseci objavljeno mnoštvo naučnih studija, još uvijek ne raspolažemo najmoćnijim oružjima protiv nje, a to su djelotvorni ljekovi i vakcine. Ni naučnici još ne znaju koliko je ukupno ljudi steklo imunitet protiv Covida jer je preboljelo zarazu. Ne zna se ni koliko dugo taj imunitet štiti rekonvalescente.
Razmjera osjetljivih i imunih pojedinaca u populaciji na kraju jednog talasa određuje potencijalnu snagu sljedećeg talasa. Ali, budući da se o stvarnoj stopi zaraze tek nagađa, sve države su i dalje vrlo ranjive na ponovni rast broja zaraženih.
"Epidemije su poput požara. Kad je goriva puno, nekontrolirano bijesni, a kad ga ima malo, lagano se gasi. Epidemiolozi taj intenzitet nazivaju ‘silom zaraze’, a gorivo koje ga pokreće je podložnost populacije patogenu. Kako ponovljeni talasi epidemije smanjuju osjetljivost, tako se smanjuje i sila infekcije, smanjujući rizik od bolesti čak i među onima koji nemaju imunitet", rekao je za Washington Post Justin Lessler, vanredni profesor epidemiologije na Univerzitetu Johns Hopkins.
Bonus video:
