Sunčanje visoko blagotvorno djeluje na psihofizičko zdravlje ljudi. Sunce podstiče izlučivanje hormona sreće, serotonina, koji smanjuje stres i umor i djeluje na dobro raspoloženje.
Na indirektan način sunčanje djeluje i na dobar san, podstiče stvaranje melatonina. Sunčanjem dobijamo preplanuli ten što ima kozmetološki i estetski značaj. Pod dejstvom sunčevih zraka u našoj koži se stvara adekvatna količina vitamin D. Ovaj vitamin je veoma važan za zdravlje jer jača kosti i imuni sistem i smanjuje rizik od različitih vrsta raka.
Preporučuje se od 10 do 15 minuta direktnog izlaganja suncu nekoliko puta sedmično.
Naša koža pamti svaki trenutak na suncu, svako crvenilo i pregorijevanje i pravi svoj sopstveni zapis koji se ne može obrisati. Prerani znaci starenja, mladeži, hiperpigmentacije, različite prekanceroze i pojava karcinom kože su realni i surovi pokazatelji stepena oštećenja kože. Čitavog života, počev od najranijeg djetinjstva potrebno je preduzimati sve mjere opreza i zaštite prekomjernog izlaganja suncu. Potrebno je adekvatno se obući, nositi majice s dužim rukavima, koristiti šešire i kape s obodima, zaštititi oči naočarima sa UV filterima.
Upotreba zaštitnih krema
Na kožu treba nanijeti kreme s faktorom zaštite 15 ili više. Što se tiče upotrebe zaštitnih krema preporučuje se da se pri izboru kreme konsultujete sa stručnjacima, dermatolozima, farmaceutima, školovanim kozmetičarima, a poželjno je da i sami umijete da čitate iz sastava preparata kakve su njegove osobine. SPF je širom svijeta priznat kao skala koja nam daje opštu sliku o tome koliku zaštitu, prvenstveno od UVB zraka, pruža neki preparat. SPF (eng.SUN PROTECTION FAKTOR) je broj koji predstavlja odnos između doze UV zračenja koja dovodi do pojave eritema kod zaštićene kože i doze zračenja koja dovodi do pojave eritema kod kože bez zaštite.
Obilježava se brojevima od 1 do 30 i više. Na primjer, faktor šest označava da osoba koja dobija minimalni eritem nakon deset minuta izlaganja nezaštićene kože sunčevim zracima u uslovima primijenjenog zaštitnog sredstva eritem će dobiti nakon 60 minuta izlaganja kože suncu.
Smatra se da adekvatnu zaštitu mogu da pruže sredstva čija je SPF iznad 15. Od vrijednosti SPF faktora mnogo je bitnija pravilna primjena preparata za fotoprotekciju. Preparat treba nanositi 30 minuta prije izlaska iz kuće, potom ponovo na svaka 2-3 sata, obavezno poslije plivanja ili jakog znojenja. Na preparatima osim faktora zaštite treba potražiti i druge podatke: da li postoji zaštita od UVA i UVB zraka istovremeno, da li je preparat fotostabilan, da li je s fizičkim ili hemijskim faktorom zaštite. Bitno je i da li je krema termolabilna, vodootporna, jer od svih tih faktora zavisi koliko će kvalitetno štititi na suncu. Međutim, nijedno zaštitno sredstvo ne štiti 100 odsto od UV zraka, pogotovo ako se ne koristi pravilno. Prirodni preparati nikako ne mogu biti zamjena farmakološkim preparatima koji prolaze najstrože kriterijume i testove kvaliteta. Prema tome ne treba ih koristiti kao sredstva za zaštitu od sunčevih zraka. Najvažnije je shvatiti da kreme za sunčanje ne koristimo da bismo produžili boravak na suncu, već da bismo zaštitili našu kožu ili kožu našeg djeteta od štetnog djelovanja UV radijacije. Nepravilna primjena smanjuje efikasnost preparata čak do 80 odsto.
Na suncu se ne smije provoditi više sati bez prekida, a važno je i postepeno se izlagati suncu i izbjegavati vrijeme kad je ono najjače. Negativni uticaji UV zračenja akumuliraju se i sabiraju tokom života.
Alergijska reakcija na sunce
Sa prvim izlaganjem suncu na našoj koži često se pojavljuju alergijske reakcije. Crvenilo, svrab, osip, mjehurići ili bolni čvorići na koži vrlo su neprijatni, a javljaju se nekoliko minuta do nekoliko dana od prvog izlaganja kože suncu. Najčešći tip reakcije kože na sunce jeste polimorfna svjetlosna erupcija, koja se pojavljuje kod deset do 15 osoba koje imaju alergiju na sunce. Karakteriše se crvenim osipom na mjestima gdje je koža bila izložena suncu. Nastaje nekoliko minuta do nekoliko sati nakon prvog sunčanja, a prolazi za nekoliko dana nakon prestanka izlaganja sunčevim zracima. Kako odmiču ljetnji mjeseci učestalost ovog tipa reakcije sve je manja jer sa postepenim sunčanjem nastaje delimična desenzibilizacija organizma.
Ukoliko se razvije blaga alergijska reakcija, hladne obloge i uobičajene mjere zaštite od UV zračenja će biti dovoljne. Ako su simptomi intenzivniji doktor će prepisati antihistaminike i kortikosteroidne kreme.
Izbjegavati izlaganje na suncu beba mlađih od godinu
Nježna bebina koža zahtijeva pažljivu njegu i zaštitu, jer je osetljivija i tanja nego kod odraslih. Kod beba starosti do 12 meseci trebalo bi izbjegavati boravak na suncu, jer i samo nekoliko minuta može ozbiljno da ošteti njihovu kožu. Ako je dijete starije, može da se igra na suncu, ali uz obaveznu opremu: šešir, majica i krema sa visokim faktorom. Najefikasnija zaštita je nanošenje zaštitnih krema za bebe sa visokim faktorom i unos dovoljnih količina svježe tečnosti na svakih 20 do 30 minuta, kao i igranje na mjestima koja nisu direktno izložena suncu.
Opekotine od sunca
Vjerovatno nema odrasle osobe koja barem jednom nije izgorijela na suncu, odnosno zadobila sunčane opekotine. Uprkos upozorenjima, nekako kao da nas sunce iznova iznenadi svojom jačinom, pa svake godine u prvih nekoliko dana ljetovanja često se desi da zadobijete sunčeve opekotine prvog pa čak i drugog stepena, a koža je jarko crvena, peče, steže i boli na dodir. Prvo što možete da uradite je da se rashladite vodom. Vrlo je važno da skinete temperaturu kože i tijela, koja zbog opekotina može biti povišena. Takođe, možete staviti hladne obloge na opečenim mjestima. Postoji mogućnost da ako su opekotine jače i obuhvataju veću površinu da cijelo tijelo reaguje povišenom temperaturom i groznicom. Zbog toga je vrlo važno da pijete mnogo tečnosti, najbolje vode, kako ne biste još dodatno dehidrirali.
Ukoliko su opekotine jake treba uzeti protivupalne ljekove kao što je ibuprofen ili aspirin. Ako su pak opekotine toliko jake da su se javili plikovi veći od 1,5 centimetara, znakovi infekcije, gnoj, pretjerana osjetljivost, a osoba je dezorijentisana, zbunjena i malaksala, obavezno i bez odlaganja treba zatražite pomoć lijekara.
Solarijum
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da sunčanje u solarijumu povećava značajno rizik za dobijanje raka kože.Treba imati na umu da ti zraci, posebno u turbo solarijumima, mogu imati i do 12 puta jače kancerogeno zračenje od sunčevog. Prema najnovijim istraživanjima, ako mladi do 30-te godine koriste kvarcne lampe odnosno solarijum, povećavaju šanse za dobijanje malignog melanoma za 75 odsto. Korišćenje tog aparata svrstano je u prvu kategoriju rizika od izazivanja karcinoma, kao i azbest ili pušenje. Ultraljubičasto zračenje kvarcnih lampi naročito je opasno za zdravlje djece i mladih. Bronzani ten postao je moderan krajem prošlog vijeka. Prije toga, preplanulo lice smatralo se neprikladnim za jednu damu. Danas je u 19 zemalja zakonski maloljetnicima zabranjen odlazak u solarijum. Prema tome prije nego što sljedeći put krenete u solarijum, sjetite se da godišnje u svijetu od malignog melanoma oboli više od 130.000 osoba, dok 66.000 umre.
Preporučuje se od 10 do 15 minuta direktnog izlaganja suncu nekoliko puta sedmično
UV zračenje
U našim krajevima UV zračenje je gotovo sedam mjeseci godišnje iznad normale – od aprila do oktobra. UV indeks raste od aprila i u julu je na maksimumu, kada su vrijednosti UV indeksa od devet do jedanaest. Neophodno je da se zaštitimo od sunca čim vrijednost zračenja pređe pet. Iako UVB i UVA zrake ozonski sloj djelimično zaustavlja, onaj dio koji dospijeva do nas oštećuje kožu. Najpogodnije vrijeme za boravak na suncu je do 10 časova prije podne i od 17 sati poslije podne, jer je tada sunčevo zračenje najmanjeg intenziteta. Boravak u hladovini se preporučuje, ali zbog refleksije sunčevih zraka treba znati da suncobrani na plaži pored mora ne štite.
(Autorka Marina Peruničić je spcecijalista dermatovenerologije u Kliničkom centru Crne Gore)
Bonus video:
