Dok vas šalju kod različitih ljekara: Vaš problem može biti ovaj organ

Štitna žlijezda može proizvoditi manje ili više hormona nego što je potrebno, a ni jedno ni drugo nije dobro. Neuredan rad ovog organa pokazuje se brojnim simptomima koji mogu zavarati ljekare

9168 pregleda 57 reakcija 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Brojni lekari opšte prakse, kada im se ljudi požale na depresiju ili nervozu, uglavnom će ih poslati kod psihijatra, zbog ubrzanog rada srca uputiće ih kod kardiologa, zbog problema sa varenjem kod gastroenterologa, zbog promjena na koži i noktima ili opadanja kose kod dermatologa, a zbog povišenog holesterola u krvi kod interniste, a uzrok svih ovih problema zapravo može biti poremećaj u radu štitne žlijezde.

Hormoni štitnne žlijezde putem krvi odlaze po cijelom organizmu i ulaze u sve ćelije ljudskog organizma i tamo regulišu metabolizam, odnosno određuju kako će raditi te ćelije. Ljudi koji ne liječe slabiji rad štitne žlijezde žive nekvalitetnije i kraće. Između ostalih bolesti češće obolijevaju od tumora (štitne žlijezde, dojki) kao i srčanog i moždanog udara. Učestalost bolesti štitne žlijezde zavisi i od godina (s godinama je bolest češća), ali i od adekvatnog unosa joda u ljudski organizam, kao i nekim drugim parametrima.

Hašimotova bolest ili Hašimotov tireoiditis ili Hašimotov sindrom je hronična autoimuna bolest koja zahvata štitnu žlijezdu i na kraju dovodi do njene disfunkcije. Posljedica toga je snižen nivo hormona štitne žlijezde u tijelu – hipotireoza. Glavni uzrok bolesti je nasljeđe, to je genetski poremećaj o kojem se još uvijek malo zna kao i o svim drugim autoimunim bolestima, piše Miss7.

Kod autoimune bolesti štitne, čovjekov odbrambeni sistem ne prepoznaje normalne dijelove ćelija štitne žlijezde kao svoje i razvija antitijela na ove molekule i time ih uništava. Na neki način, organizam odbacuje svoju štitnu žlijezdu, uništava je. Bolest je nasljedna premda i neki faktori iz okoline utječu na njen razvoj, kao što su: pušenje, stres, zatim neki ljekovi, virusne bolesti.

Najčešće bolesti štitnjače su hipertireoza i hipotireoza, dr. Ante Škaro, specijalista otorinolaringologije i hirurg glave i vrata, šef zagrebačke Poliklinike Leptir, otkrio je koji su najčešći simptomi hipo i hipertireoze i kako se liječe:

Hipertireoza

Hipertireoza je stanje u kojem prevladava prekomjerno stvaranje i izlučivanje hormona iz štitne žlijezde. Glavni pokazatelj ovog stanja je povišena koncentracija hormona štitnjače T3 (>2,33 nmol/L) i T4 (>154 nmol/L) i snižena koncentracija TSH-a

Simptomi hipertireoze su:

  • nervoza
  • nemir
  • razdražljivost
  • umor
  • malaksalost
  • nesanica
  • tremor
  • pojačano znojenje
  • opadanje kose
  • ubrzano lupanje srca
  • povišen arterijski pritisak
  • mršavljenje
  • učestale stolice
  • poremećaj menstrualnog ciklusa
  • povećana štitna žlijezda (guša)
  • pritisak u vratu egzoftalmus (buljave oči, dvoslike, smetnje vida)

Hormoni štitne žlijezde pojačavaju apetit, ali i potrošnju energije, pa osoba s hipertireozom može puno jesti, a ne deblja se ili čak mršavi. Liječenje hipertireoze se sprovodi na tri načina: ljekovima, radioaktivnim jodom i operacijom. Hronična upala štitne žlijezde ima kao početnu fazu hipertireozu, da bi u drugoj fazi prešla u hipotireozu.

Hipotireoza

Hipotireoza je stanje smanjene funkcije štitne žlijezde. Glavni pokazatelj ovog stanja je snižena koncentracija hormona štitnjače, T3 (5,00 mJ/L). Smanjena funkcija štitnjače prouzrokuje nedostatak hormona koji dovodi do usporavanja metabolizma u ćelijama, tkivima i cijelom organizmu.

Simptomi hipotireoze su:

  • slabost
  • pospanost
  • umor
  • depresija
  • manjak koncetracije
  • usporen ritam srca
  • neuredne i bolne menstruacije
  • smanjen apetit
  • debljanje
  • promuklost
  • zatvor
  • blijeda i suva koža
  • podbulo lice
  • zadebljan jezik
  • natečene ruke i stopala
  • generalna natečenost

Liječenje hipotireoze se zasniva na hormonskoj nadomjesnoj terapiji levotiroksinom (Euthyrox, Vobenol, Novothyral, Eltroxin, Thyrex) u dnevnoj dozi od 25 do 250 mikrograma. Kad osoba uzima hormone štitne žlijezde, važna je stalna komunikacija s ljekarom zbog praćenja stanja i prilagođavanja doze, ističe dr. Škaro.

Bonus video: