Najnoviji podaci, koje je objavio Johns Hopkins Univerzitet, Coronavirus Resource Center, ukazuju da Japan, Singapur i Kina, poznati po visokom unosu joda, imaju veoma nisku stopu smrtnosti od koronavirusa u odnosu na druge zemlje. Dok broj smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika u Japanu iznosi 14,60, u SAD-u iznosi 258,98.
Istraživanja dr Dejvida Derija publikovana u američkim stručnim časopisima, naglašavaju dominantnu ulogu joda u jačanju imunog sistema, naročito u borbi protiv virusnih infekcija i kovida.
Najvažnija uloga joda je upravo apoptoza – programirano uništavanje zaraženih ćelija.
Unosom od 1,5 do 2,4 miligrama joda dnevno (zavisno od tjelesne težine) ojačavamo naš imuni sistem i smanjujemo mogućnost infekcije. Jod je esencijalni mineral koji naše telo ne može proizvesti pa ga moramo svakodnevno unositi. Povećajte unos joda. Japanci dnevno unose 1-3 mg.
Najbolji izvori joda u ishrani su morska, plava riba (tunjevina, skuša, haringa, losos), jaja (žumanca), orasi, lješnici, brazilski orah, meso, mlijeko i mlječni proizvodi, crni i bijeli luk, pečurke.
Da bi se spriječio deficit joda, vrši se preventivno jodiranje kuhinjske soli - dodavanjem 20 mg jodnih jedinjenja na 1 kg soli. Dnevne potrebe za jodom se mogu zadovoljiti unosom 7 - 8 g soli (oko 2 kafene kašičice). Ne bi trebalo zaboraviti da se dužim stajanjem, kao i na visokoj temperaturi (termička obrada hrane) količina joda u soli smanjuje. Zboga toga treba so dodavati hrani nakon termičke obrade.
Pored strume ( gušavosti) znaci nedostatka joda u ishrani su osjećaj hroničnog umora, teško podnošenje hladnoće, zatvor, suva koža, dobijanje na tjelesnoj težini, natečeno lice i očni kapci, mišićna slabost, povišen nivo holesterola u krvi, bol i ukočenost u zglobovima i mišićima, sporiji srčani rad, krta i lomljiva kosa, depresija, slabije pamćenje, poremećaj menstrualnog ciklusa kod žena, impotencija i smanjen libido kod muškaraca, povećana učestalost pobačaja. Svi pomenuti simptomi opisuju stanje hipotireoidizma, tj smanjenu koncentraciju tireoidnih hormona u ovom slučaju usljed nedostatka joda.
Deficit joda u ishrani, pored nedovoljnog unosa se može javiti i kao posljedica konzumiranja velike količine strumogenih (goitrogenih) namirnica, tj. onih namirnica koje otežavaju preuzimanje joda. U prvom redu su to – kelj, kupus, karfiol, keleraba, brokoli, kao i soja, spanać. Naravno, nema mesta panici i bez pretjerivanja, naročito ako već postoji neki od problema sa štitnom žlijezdom.
U metabolizmu joda u štitnoj žlijezdi važnu ulogu ima i selen (doprinosi i antioksidativnoj zaštiti ćelija štitnjače), tako da bi jod i selen trebalo unositi zajedno.
Savremen način ishrane, kao i industrijska obrada namirnica u mnogome umanjuju unos joda, tako da na vrijeme obratite pažnju na pravilan odabir namirnica i zdrave navike u ishrani.
Bonus video:
