Ljudi koji imaju problema sa vidom imaju dilemu: nositi naočari ili sočiva? Doc. dr Tanja Kalezić, oftalmološkinja Klinike za očne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Srbije objasnila je u emisiji RTS Ordinacija da je zabluda kako je bolje nositi naočari nego sočiva.
"Apsolutno je zabluda jer naočari imaju svoje limite, tako da nažalost sočiva mogu da nam budu neophodna stavka za ljude koji imaju velike astigmatizme, znači to su veliki cilindri, zakrivljene rožnjače, gdje imamo velike dioptrije, veliki minus ili veliki plus", rekla je dr Kalezić i precizirala je da velika dioptrija podrazumijeva sve ono što je preko 5 ili 6, bez obzira na to da li je plus ili minus, i da je to dosta velika dioptrija kada je preporučljivije nositi sočiva.
Dodatno je objasnila razloge: „Zato što će imati bolji vid, bolju širinu vidnog polja, trodimenzionalnost prostora. Druga stvar je da su stakla za naočari koja bi se ugrađivala u takvim slučajevima jako debela. Bez obzira na finansijske mogućnosti, iako postoje određene performanse u optičarskoj industriji gde oni to urade savršeno koliko god je moguće da istanje stakla, ali opet su ta stakla nešto što narušava estetiku, a kod određenih cilindara, tih zakrivljenih rožnjača, ne možemo ni da preporučimo naočare kao neku vrstu dobrog pomagala, nego moramo da preporučimo sočiva. Kada je dioptrija preko 2 i po, bez obzira na to da li je u plusu ili minusu, ljekari se opredjeljuju da preporuče sočiva jer će ona bolje ispraviti problem i dati bolji potencijal".
Operacija
Pored nošenja naočara ili sočiva, rješenje za slab vid može biti i operacija. Na pitanje da li je može laserski ukloniti svaka dioptrija dr Kalezić je kazala: „Kod laserske korekcije dioptrije imamo baš tačno formulisane parametre i preporuke – kada je minus u pitanju može do minus 10, kada je plus – do plus pet, kada je astigmatizam, takođe plus i minus pet cilindara."
Ona upozorava da je prije pristupanja laserskoj korekciji važan detaljan pregled očiju.
„Da bi uopšte čovjek pristupio laserskoj intervenciji mora prvo da ima detaljan pregled koji objedinjuje skener rožnjače, debljinu rožnjače, jako intenzivno pogledati da li se mijenjala dioptrija u posljednjih godinu dana. Vrlo je važno da bude potpuno mirna i neizmijenjena. Bilo kakve promjene nam sugerišu da dolazi do nekog porasta i na taj način to nije indikovano za takvu hiruršku intervenciju. Kada je u pitanju laserska hirurgija, bolje polaze minus pacijenti, zapravo oni pacijenti sa minus dioptrijom imaju veoma dobre efekte takve intervencije, kao i astigmatizmi. Međutim, kod plus dioptrije postoji mogućnost regresije, da se nakon nekog vremenskog perioda vrati, tako da i to treba reći pacijentu... "..
Prema objašnjenju doktorke, postoje dvije vste intervencije: Ona kod koje je lakši oporavak je lasik operacija, nakon koje ste za dvije nedjelje bez ikakve terapije. Lasik operacija se radi sa dva lasera tako što se ukloni jedan dio rožnjače, interveniše se i onda se to vrati. Tu nema oporavka i bolova i za dvije nedjelje ukapavanja kapi sve prođe.
PRK [fotorefraktivna keratektomija] je nešto jeftinija operacija, prilikom koje se ne uklanja rožnjača već se interveniše drugačije. Tu je oporavak malo duži, u smislu dužeg ukapavanja kapi i može da boli malo, s tim što u prva dva-tri dana može da boli i više, što je individualno. Efekti i jedne i druge hirurgije su takvi da dioptrija može da nestane.
Korigovanje na vrijeme
Neregulisana dioptrija kod djece kasnije može napraviti nove probleme. Da bi se korigovao vid dijete je potrebno odvesti oftalmologu na vrijeme, a ne tek kada se djeca kontrolišu za polazak u školu.
„Potrebno je mnogo ranije, već u četvrtoj godini života da dijete odvedete kod oftalmologa u dom zdravlja, kod nadležnog oftalmologa ili gde god već imate mogućnosti da se pregleda njegova dioptrija, jer postoje dioptrije koje treba korigovati već u ranom uzrastu", rekla je dr Kalezić i obrazložila da problem razvijene slabovidosti kreće već tako rano vrlo intenzivno, a zapravo je dijete, ako se to otkrije na vrijeme, već moglo da nosi naočare do polaska u školu i da koliko-toliko već ispravlja vidnu oštrinu.
„Što se više koriguje na vrijeme, i što se više pacijenti na taj način trijažiraju mnogo je manji razvoj slabovidosti u kasnijem životnom dobu", kazala je dr kalezić uz apel da roditelji odvedu djecu na kontrolu, bez obzira što možda misle da nema razloga jer se dijete ne žali ili ne gleda TV iz blizine.
Zablude o vidu
* Kod ljudi koji mnogo čitaju i dugo gledaju u ekran dioptrija raste brže
* Za utvrđivanje dioptrije nije potrebno proširivati zenice
* Ako su izmjerene niske vrijednosti dioptrije nije potrebno nositi naočari
* Bolje je nositi naočari nego sočiva
Bonus video:
