Stres je pojam koji je svima dobro poznat. Međutim, šta tačno znači stres? Stres podrazumijeva reakciju ljudskog organizma na opasnost, tako da akutni (kratkoročni) stres u najvećeg broja ljudi ne izaziva bilo kakve poremećaje zdravlja.
Priča je drugačija sa dugotrajnim (hroničnim) stresom. Kada ste pod stresom danima ili čak nedjeljama ili mjesecima, u opasnosti ste od razvoja brojnih komplikacija. Stres može dovesti do inflamatornog odgovora u tijelu, što je povezano sa brojnim hroničnim oboljenjima.
U nastavku teksta donosimo više informacija o tome šta je stres i kako utiče na ljudski organizam.
Stres je hormonski odgovor organizma
Ovaj odgovor počinje sa dijelom mozga koji se zove hipotalamus. Kada ste pod stresom, hipotalamus šalje signale kroz nervni sistem i do nadbubrega. Zauzvrat, nadbubrezi oslobađaju hormone stresa -adrenalin i kortizol.
Žene su podložnije stresu od muškaraca
Veća je vjerovatnoća da će žene iskusiti više fizičkih znakova stresa u poređenju sa muškarcima. To ne znači da muškarci ne doživljavaju stres, samo se kod muškaraca stres manifestuje na drugačiji način.
Stres stvara nervozu
Osjećaj vrtoglavice, gubitka koordinacije, ali i izraziti osjećaj nervoze su posljedica oslobađanja adrenalina u cirkulaciju usljed stresnog odgovora.
Stres može izazvati vrućinu i preznojavanje
Ovo je uzrokovano porastom krvnog pritiska. Znoj izazvan stresom obično je posljedica prevelike tjelesne toplote usljed stresa.
Mogu se javiti problemi sa varenjem
Stres može da poremetiti funkcionisanje digestivnog sistema, uzrokujući dijareju, stomačne tegobe i prekomjerno mokrenje.
Vremenom, stres može izazvati osjećaj tuge
Konstantan i ogroman stres može izazvati i osjećaj tuge i krivice.
Dugotrajni stres može izazvati mentalne poremećaje
Prema referentnim podacima, anksioznost i depresija su najčešći mentalni poremećaji koji se viđaju kod osoba koje su izložene hroničnom stresu.
Stres izaziva nesanicu
Kada ne možete da smirite misli noću, možda će biti teško da usnite. Kao posljedica ovoga, ali i usljed samog hroničnog stresa može se javiti i dnevna pospanost.
Hronične glavobolje se ponekad pripisuju stresu
One se često nazivaju tenzione glavobolje. Glavobolje se mogu pojaviti svaki put kada se suočite sa stresom, ili mogu biti stalne u slučajevima dugotrajnog stresa.
Ponekad i otežano dišemo
Kratkoća daha je uobičajena kod stresa. Osobe sa socijalnom anksioznošću često imaju kratak dah kada se nađu u stresnim situacijama. Stvarni problemi sa disanjem su povezani sa zategnutošću disajnih mišića. Kako se mišići više umaraju, otežano disanje postaje sve izraženije. U ekstremnim slučajevima, ovo može dovesti do napada panike.
Koža je takođe osjetljiva na stres
Izbijanje akni može se pojaviti kod nekih ljudi, dok drugi mogu razviti osip koji svrbi. Oba simptoma su povezana sa inflamatornim odgovorom na stres.
Čest stres slabi imunitet
Kao posljedicu ovoga, vjerovatno ćete imati češće prehlade i grip, čak i kada nije sezona za ove bolesti.
Kod žena, stres može da poremeti menstrualni ciklus
Neke žene mogu imati izostanak menstruacije zbog stresa.
Hronični stres može izazvati zavisnost
Osobe koje su stalno izložene stresu su u povećanom riziku da postanu zavisni od cigareta, droga ili alkohola.
Stres povećava rizik od razvoja dijabetesa tipa 2
Ovo je povezano sa oslobađanjem kortizola koji može povećati proizvodnju glukoze (šećera) u krvi.
Stres utiče na gojaznost
Prekomjerno oslobađanje kortizola iz nadbubrežnih žlijezda može dovesti do akumulacije masti. Navike u ishrani povezane sa stresom, kao što je konzumiranje brze hrane ili prejedanje, takođe mogu dovesti do viška kilograma.
Visok krvni pritisak nastaje usljed hroničnog stresa
Hronični stres i nezdrav način života će uzrokovati porast krvnog pritiska. Vremenom, visok krvni pritisak može izazvati trajno oštećenje srca i drugih organa.
Stres je loš za srce
Abnormalni otkucaji srca i bol u grudima su simptomi koji mogu biti uzrokovani stresom.
Geni mogu diktirati način na koji se nosite sa stresom
Ako imate člana porodice koji hiperaktivno reaguje na stres, veća je vjerovatnoća da je i vaš način odgovora takav.
Loša ishrana može pogoršati stres
Ako konzumirate nezdravu, višak masti, šećera i natrijuma povećava nivo inflamacije (upale) u organizmu što dodatno pogoršava štetne efekte stresa na organizam.
Nedostatak fizičke aktivnosti izaziva stres
Osim što je dobra za srce, fizička aktivnost takođe pomaže mozgu u proizvodnji serotonina. Ovaj neurotransmiter sprječava razvoj anksioznosti i depresije.
Stres može imati i dobrih strana
Dobit od borbe sa stresom ogleda se u tome što nas ojačava i podstiče povećanje otpornosti naše ličnosti za neke neprijatne ili opasne buduće događaje. To je slično kao borba organizma sa virusom - kada ga jednom savlada, organizam postaje imun na taj virus.
Tako je i sa većinom svakodnevnih stresova. Kada osoba jednom nauči i usvoji načine kako da se uspješno nosi sa nekom vrstom stresa, ona će te načine da koristi u budućim sličnim stresnim situacijama. Time se konstruktivno saniraju ili ublažavaju posljedice doživljavanja stresa. Tako na primjer, u vožnji ili na poslu mala doza stresa je korisna jer doprinosi dobroj koncentraciji.
Savjeti, preporuke, teme o zdravlju, čekaju vas u četvrtak, 13. oktobra, u novom broju dodatka Zdravlje, koji dobijate besplatno uz štampano izdanje Vijesti.
Bonus video:
