Padovi na skijalištima, svake godine, uzrokuju značajan broj povreda. Ne tako rijetko, te povrede zahtijevaju ozbiljno liječenje. Poslednjih godina broj ovih povreda se smanjuje, ali se mijenja i karakter povreda. Nekad su najčešće bile povrede potkoljenice, a danas su to povrede koljena i povrede gornjih ekstremiteta (najviše palac i rame). Smanjenje učestalosti povređivanja može se najprije zahvaliti boljoj opremi kao i poboljšanju kvaliteta staza na skijalištima.
Nastanak povreda pri skijanju zavisi od više faktora: oprema, vještina skijanja (i padanja) i procjena vlastitih mogućnosti. Takođe od značaja su i vremenski uslovi, kao i kvalitet staze.
Uzroci povreda na skijalištima
- Tehnika skijanja
- Umor
- Slaba vidljivost
- Prebrza vožnja
- Čvrst snijeg ili led
Početnici se najviše ozljeđuju s malim ozljedama, a iskusni skijaši, zbog agresivnije vožnje, mogu zadobiti i vrlo ozbiljne povrede.
Najčešće povrede pri skijanju
Zbog promjena u dizajnu vezova i skija, značajno se smanjio procenat povreda na potkoljenici (najčešće su to bili prelomi), ali se zato povećao broj povreda koljena. Povrede koljena danas čine 30-40% svih povreda u skijanju, a koljeno se najčešće ozljeđuje na strmim i zaleđenim stazama.
1) Povrede koljena
Povrede koljena su najčešće povrede na skijanju. Kod povreda koljena uglavnom se radi o povredama ligamenata, a najčešće je povrijedjen medijalni kolateralni ligament. Ovo se često događa početnicima pri vožnji ‘’pluga’’ ili kod pada zbog ukrštanja skija. Osnovni simptom je bol sa unutrašnje strane koljena, koji se pojačava pri osloncu na nogu. Istegnuća i rupture medijalnog kolateralnog ligamenta čine 20-25% svih ozljeda na skijanju, a odmah posle, po učestalosti je prednji ukršteni ligament sa 10-15% svih ozljeda na skijanju. Povreda prednjeg ukrštenog ligamenta često je udružena sa povredama drugih struktura u koljenu, najviše medijalnim kolateralnim ligamentom i medijalnim meniskusom. Najčešće se događa u situacijama kad se skijaš pokušava podići nakon pada, a još klizi niz stazu ili prilikom pokušaja hvatanja izgubljene ravnoteže.
Povrede ligamenata u koljenu mogu se rangirati u tri stepena, u zavisnosti od veličine oštećenja ligamenta kao i nestabilnosti zgloba. Kod prvog stepena ozljede ligamenta (postoji samo istegnuće) nema nestabilnosti zgloba. No, treći stepen označava kompletnu rupturu ligamenta i nestabilnost zgloba. Osim ta dva ligamenta, često strada i meniskus (5-10%). Uglavnom se to događa u kombinaciji s povredom nekog od prethodno navedena dva ligamenta. Uzrok je rotaciona sila koja djeluje na savijeno koljeno, koje je pod opterećenjem. Nakon povrede meniskusa glavni simptom je bol, a otok koljena obično je minimalan do srednje izražen. Moguće je blokiranje koljena, odnosno nemogućnost potpunog ispravljanja koljena.
Šta raditi?
Ukoliko, posle povrede primijetite laganu otečenost vjerovatno se radi o blažoj povredi koljena. Simptomi će se u tom slučaju javiti u prvih 24 sata od nastanka povrede. Ukoliko primijetite da vam zglob jako otiče u prva dva sata od trenutka nastanka povrede to označava da postoji krvarenje u koljenu što, na vašu veliku žalost, u 75% slučajeva označava povredu prednjeg ukrštenog ligamenta u koljenu.
Kod lakših povreda koljena, neposredno nakon povrede, primenjuje se RICE princip (kao i kod svih lakših sportskih ozljeda):
R - rest (odmor), I - ice (led), C - compression (kompresija elastičnim zavojem) i E - elevation (podizanje povređenog dijela tijela). Mogu se uzimati i nesteroidni analgetici.
Ruptura medijalnog kolateralnog ligamenta liječi se imobilizacijom gipsom ili imobilizerom, a ruptura prednjeg ukrštenog ligamenta i meniskusa liječe se operativno.
2) Povrede glave
Povrede glave mogu biti različite težine, od manjih oguljotina kože do velikih povreda glave, a stepen povrede zavisi od brzine kretanja skijaša prilikom sudara. Teške povrede glave najčešći su uzrok tragičnih posljedica skijanja, ali su srećom rijetke. U većini slučajeva, radi se o manjim povredama, koje su obično praćene glavoboljom. Ukoliko je bilo nesvjestice, mučnine, ili pogoršanja stanja potrebno je obratiti se ljekaru.
3) Povrede palca
Jedna od često viđenih povreda na skijanju je povreda palca. Kada skijaš, pri padu, drži štap u zatvorenoj šaci, štap će se utisnuti u šaku, djelujući na palac tako da ga u zglobu korijena palca (metakarpofalangealni zglob) pomjera prema nazad. Ako je sila kojom štap gura palac jača od sile ulnarnog kolateralnog ligamenta, doći će do njegovog istezanja ili pucanja. Posljedica povrede ligamenta je bol u tom području. U takvim se slučajevima povređeni često ne javi ljekaru, no tegobe se vremenom pojačavaju. Zbog toga je važno da se odmah javite na pregled, u slučaju da ste ruku ozlijedili na gore opisani način.
4) Povrede ramena
Postoje 4 najčešće povrede ramena i ramenog pojasa na skijanju:
- iščašeno rame
- slomljena ključna kost
- subluksacija (nepotpuno iščašenje) akromioklavikularnog zgloba
- slomljena nadlaktična kost
Kako spriječiti moguće povrede?
Osnovna prevencija povrede koljena je dobra fizička pripremljenost, posebno kvadricepsa. Takođe, bitno je poznavati svoje mogućnosti i skijati unutar njih. Ne treba zaboraviti kako najviše povreda nastaje pri kraju dana kada smo već poprilično zamoreni.
Fizička priprema
- Povećati aerobni kapacitet tako da se bar dva do tri puta nedjeljno bavite nekom od sljedećih aktivnosti: trčanje, brzo pješačenje, vožnja bicikla, tenis, plivanje.
- Fleksibilnost i istegnutost pojedinih mišićnih grupa trebalo bi povećavati svakodnevnim vkežbama istezanja. Skijanje aktivira sve mišiće, ali su pod najvećim opterećenjem mišići natkoljenice, prednji i zadnji butni mišići kao i mišići leđa, pa na njih obratite posebnu pažnju.
- Vježbajte kod kuće na nestabilnim podlogama.
- Sanirajte ranije povrede ili bolesti. Nesanirana stara povreda izrazito povećeva rizik od nove veće i ozbiljnije povrede.
- Preventivna suplementacija glukozaminom, MSM-om, hondrotinom ojačaće i zaštiti vaše zglobove u periodu pripreme za skijanje.
Oprema
Među opremom, kao najčešći krivac, spominju se vezovi. Zbog svoje nezadovoljavajuće funkcije vezovi su česti uzrok povreda koljena koje čine veliki deo povreda pri skijanju.
Vezovi ne zadovoljavaju svoju ulogu ako:
- nisu pravilno podešeni.
- ako nisu pravilno servisirani i održavani.
Potencijalni znakovi ozbiljne povrede koljena
- deformitet zgloba koljena
- nesposobnost da opteretimo koljeno (oslonac na nogu)
- jak otok koljena u roku od nekoliko sati
- blokiran zglob (nemogućnost potpunog savijanja ili ispravljanja potkoljenice)
- jak bol na pritisak
- ukoliko primijetite bilo koji od ovih znakova bilo bi poželjno da se odmah javite ljekaru
Šta možete učiniti da spriječite povrede?
- Potrošite nekoliko minuta za zagrijevanje i istezanje. Istežite mišiće bedra, kukova, listova i zadnju ložu.
- Radite istezanja prije i posle skijanja.
- Prepoznajte vrijeme kada trebate stati i odmoriti se.
- Procijenite svoje mogućnosti i sposobnosti. Nemojte isprobavati tehnički zahtjevnije staze koje premašuju vaše iskustvo i znanje.
- Obucite se prikladno, u slojevima. Nemojte zaboraviti skijaške naočare i kremu za zaštitu od sunca.
- Nosite zaštitnu kacigu. Sigurno će povrede glave, ako do njih i dođe, biti blaže.
- Ne skijajte na zatvorenim stazama. Staze su uglavnom zatvorene sa dobrim razlogom.
Šta raditi u slučaju povrede zuba na skijanju?
Ukoliko do povrede zuba dođe neophodno je bez odlaganja se javiti stomatologu u skijalištu ili najbližem mjestu.
Neki od simptoma povreda zuba uključuju:
- Pomjeren zub sa svog prirordnog mesta
- Napukao zub
- Polomljen zub
- Zub koji se klima
- Bol ili preosjetljivost zuba ili desni
- Potpuni gubitak zuba
- Otok zuba
Svako od ovih stanja zahtijeva detaljan pregled stomatologa, kako bi se spriječile dodatne komplikacije koje mogu dovesti do potpunog gubitka zuba i stvaranja infekcija.Ukoliko je dio zuba polomljen i u mogućnosti ste, sačuvajte ga, bilo da se radi o prirodnom zubu ili zubnoj krunici.Traume mogu da dovedu i do otkaza zubnih implantata, te ukoliko osjetite bilo kakvu nelagodu ili sumnjate da bi stabilnost implanta mogla biti dovedena u pitanje, o tome obavijestite stomatologa iako možda ni jedan od simptoma u tom trenutku nije prisutan.
Svijest o bezbjednosti
Svijest o bezbednosti ćete steći brzo, jer ćete brzo uvidjeti koliko malo je potrebno izazvati nesreću na skijalištu. Veliki broj skijaša koji se spušta različitim brzinama često u kombinaciji sa lošijom stazom može izazvati sudare. Sudare, naravno, prate i povrede. Zato morate naučiti na kojim mjestima se ne trebate zaustavljati, gdje da skijate brzo, a gdje polako. Uvek imajte na umu druge skijaše i boardere oko sebe. Upravo to vam može spasiti život i omogućiti da češće i duže uživate u beneficijama skijanja.
Savjeti, preporuke, teme o zdravlju, čekaju vas u četvrtak, 2. februara u novom broju dodatka Zdravlje, koji dobijate besplatno uz štampano izdanje Vijesti.
Bonus video:
