Treptanje je neophodno za zdravlje očiju - pomaže očima da ostanu vlažne i snabdjevene kiseonikom, a takođe uklanja i štetne materije sa površine očiju. Ne trepću sve osobe istom brzinom, ali u prosjeku većina ljudi trepće oko 15 do 20 puta svakog minuta.
Dok ste budni vjerovatno trepćete:
- 900 - 1.200 puta na sat
- 14.400 - 19.200 puta dnevno
- 100.800 - 134.400 puta nedeljno
- između 5,2 i 7,1 miliona puta godišnje.
Svako treptanje traje između 0,1 i 0,4 sekunde. S obzirom na to koliko puta prosječno trepćete, može se zaključiti da na treptanje otpada i do 10% vremena u periodu dok ste budni. Istraživanja sugerišu da nema značajne razlike u tome koliko često trepćete u odnosu na pol ili starost.
Zašto trepćemo?
Treptanje je neophodno za zdravlje očiju. Treptanje igra ključnu ulogu u:
- uklanjanju ostataka iz očiju, poput malih čestica iz vazduha, isušenih suza i mrtvih ćelija
- donošenue hranljivih sastojaka i drugih supstanci u oči
- vlaženju očiju, što sprječava isušivanje očiju i smanjuje rizik od problema sa suznim filmom
- dovođenju kiseonika u oči
Sve ove funkcije takođe pomažu u sprječavanju infekcija oka. Pored toga, treptanje omogućava da se mozak nakratko odmori, pomažući vam da se ponovo usredsredite na ono što radite.
Šta se može dogoditi ako ne trepćete?
Ako ne trepćete dovoljno često:
- rožnjača može da nabrekne - rožnjača nema krvne sudove, pa joj je potreban kiseonik iz suznog filma, koji dobija kada trepnete. Ako ne trepćete, nedostatak kiseonika može dovesti do otoka rožnjače.
- oči neće dobiti hranljive materije potrebne da bi ostale zdrave.
- oči se mogu isušiti, a to može dovesti do bolova u očima i zamućenja vida.
- rizik od infekcije oka se povećava.
Šta može uzrokovati da rjeđe trepćete?
Najčešći razlog zbog kog možete rjeđe treptati je duga upotreba računara. Istraživanja pokazuju da prosječna osoba dok koristi kompjuter trepće i za 66% manje.
Pokušajte da se izborite sa ovim problemom tako što ćete:
- praviti česte pauze i koristiti pravilo 20-20-20: svakih 20 minuta odmaknite pogled od računara i odmarajte oči sa pogledom na nekom predmetu udaljenom 20 stopa u trajanju od 20 sekundi
- podsjećati sebe da trepćete dok ste ispred računara
- koristiti kapi za oči
- prilagođavati osvjetljenje ili položaja ekrana kako biste smanjili odsjaj ili koristiti filter za odsjaj na ekranu
- podešavati osvijetljenost i kontrast ekrana tako da ne morate naprezati oči da biste čitali
- ograničiti vrijeme koje provodite ispred ekrana računara.
Rijetko treptanje mogu uzrokovati i problemi sa kapcima, a tu spadaju povrede i paraliza kapaka. Neki ljudi sa Parkinsonovom bolešću takođe mogu rjeđe da trepću zbog problema sa pokretima mišića.
Šta može uzrokovati češće treptanje?
Češće treptanje je riejtko znak ozbiljnog problema.
Mogu ga uzrokovati:
- iritacija oka zbog nadražujućih sastojaka u vazduhu, suvih očiju, ogrebotine na rožnjači, upale kapka ili irisa, stranog tijela u oku i sl.
- naprezanje očiju od predugog fokusiranja pogleda na jedan predmet
- problemi sa vidom, poput kratkovidnosti ili dalekovidosti
- anksioznost ili stres
- umor
- navika
U rijetkim slučajevima, često treptanje može biti znak ozbiljnijeg stanja. Stanja koja mogu uzrokovati često treptanje uključuju: multiplu sklerozu, Vilsonovu bolest i epilepsiju.
Simptomi na koje treba obratiti pažnju
Samo učestalo ili rijetko treptanje nije razlog za pretjeranu brigu. Ipak, ukoliko se jave neki drugi simptomi, kao što su: znaci infekcije oka (crvenilo, svrab, bol, osjetljivost na svjetlost, otok), problemi sa ravnotežom ili koordinacijom, grčevi drugih mišića lica, tikovi kod djece i sl. javite se ljekaru.
Više o ovim i brojnim drugim temama važnim za zdravlje cijele porodice čitajte u novom broju dodatka Zdravlje koji vam besplatno poklanjamo u četvrtak 16. marta, uz novinu Vijesti.
Bonus video:
