Napokon je otkriveno zašto kosa sijedi kako starimo. Krivac su, vjeruju američki naučnici, ćelije koje stvaraju pigmente i koje vremenom gube sposobnost sazrijevanja, piše BBC.
To prekinuto sazrijevanje utiče na nezrele ćelije koje bi se inače razvile u melanocite koji kosi daju prirodnu boju.
Tim naučnika sa Univerziteta u Njujorku (NYU) proučavao je taj proces kod miševa koji imaju iste takve ćelije koje određuju boju dlake.
Ovaj rad bi mogao da bude početak zaustavljanja procesa sijeđenja. Ali , ne samo to. Prema Britanskom udruženju dermatologa (BAD), rad na melanocitima takođe nam može pomoći da bolje razumijemo zašto dolazi do pojave određenih vrsta raka i drugih medicinskih stanja, prenosi Jutarnji list.
Kako kosa sijedi?
Kosa stalno raste i stalno opada i to je normalan ciklus koji se događa tokom života.
Nova kosa raste iz folikula dlake, koji se nalaze u koži, gdje se takođe nalaze melanociti koji proizvode pigment.
Melanociti takođe kontinuirano propadaju i obnavljaju se. Novi se stvaraju od matičnih ćelija, a istraživači vjeruju da su kod ljudi čija je kosa posijedjela te ćelije na neki način ‘zapele‘.
Tim NYU Langone Health koristio je posebna skeniranja i laboratorijske tehnike za proučavanje procesa starenja ćelija.
Kako kosa stari, ona ispada i opet iznova raste, a s vremenom sve veći broj matičnih stanica melanocita počinje sve sporije da obavlja svoj posao.
Matične ćelije prestaju da kruže oko folikula i postaju fiksirane, zbog čega ne mogu da sazru i prave melanocite. Ako nema stvaranja pigmenta, kosa postaje siva, bijela ili srebrna.
"Naša studija pomogla nam je da bolje razumijemo kako matične ćelije melanocita djeluju na boju kose", rekao je za časopis Nature voditelj studije dr Qi Sun.
"‘Velika je vjerojatnoća da se isti fiksni položaj matičnih ćelija melanocita pojavljuje i kod ljudi. Ako je tako, to predstavlja potencijalni put kojim treba ići kako bi se poništilo ili spriječilo sijeđenje."
Ovo nije prvi put da su naučnici sugerisali da bi sijeđenje kose mogao biti djelimično reverzibilan (povratan) proces.
Loša ishrana jedan je od mogućih uzroka preranog sijeđenja koje se može izliječiti.
Neki istraživači tvrde i da stres može doprinijeti tome da ljudska kosa postane bijela i sugerišu da bi uklanjanje stresa moglo - barem na neko vrijeme da obnovi proces pigmentacije.
Druga istraživanja upućuju da genetika, odnosno naš DNK, djelimično određuje kada ćemo posijediti.
Sijedo je moderno
Dok neki više vole da sakriju sijedu kosu bojom, drugi je prihvataju. Neki čak odluče da budu od prirode i ranije oboje kosu u srebrnu, bijelu ili sijedu nijansu.
Prema Glamour Magazinu, upravo je srebrna kosa trend za proljeće koji su prigrlile mnoge mlade djevojke.
"Primijetili smo da je jedna nijansa posebno popularna. Siva - svježa, prozračna, sedefasta boja koja osvaja Instagram", piše u članku Glamour Magazina.
Frizer Luke Hersheson nedavno je rekao za britanski Vog: "Jedno vrijeme nitko nije želio da ima sijedu kosu, ali sada toliko ljudi boja svoju kosu u sivo da više ne poistovjećujemo sijedu kosu sa starošću.
Stručnjaci savjetuju da se izdajničke sijede vlasi ne čupaju jer to neće spriječiti da sljedeća dlaka koja izraste iz istog folikula bude siva. A ako oštetite folikul dlake, nova kosa će teže rasti, što znači da biste na kraju mogli da imate manje kose ili čak područja u potpunosti bez kose.
Dr Leila Asfour iz Britanskog udruženja dermatologa rekla je da je bojanje kose velik posao oko kojeg se vrti silan novac: "Predviđa se da će globalno tržište boja za kosu dosegnuti vrijednost od 33,7 milijardi dolara do 2030. Jasno je da postoji velika potražnja. Kad je riječ o široj populaciji, očita implikacija ovog istraživanja je da smo korak bliže pronalaženju načina da svojim sijedim vlasima ponovno vratimo prirodnu boju."
Potrebno još istraživanja
"Ali, rezultati ove studije takođe pomažu medicinarima da bolje razumiju i neka druga stanja u kojima ove matične ćelije mogu igrati ulogu, Na primjer, moći ćemo bolje da razumijemo temeljnu prirodu najsmrtonosnijeg raka kože, melanoma.‘
Ovo istraživanje može da pomogne kod medicinskog stanja koje se zove alopecija areata, kada imunološki sistem napada kosu i pprorokuje njeno ispadanje. Ponekad kod ovakvih pacijenata kosa ponovo izraste, ali pobijeli, objasnila je.
Osim toga, istraživanje bi moglo da donese i neka nova saznanja o vitiligu - stanju kad se na koži razvijaju bijele mrlje.
Naučnici su pokušali da hirurški postave folikule dlake na zahvaćena područja kako bi pomogli regeneraciju boje iz pigmenta koji se nalazi u folikulu dlake. Ali, za to je ipak potrebno još istraživanja, kaže dr Asfour.
Bonus video:
