Svjetska zdravstvena organizacija je nedavno proglasila usamljenost globalnim zdravstvenim prioritetom i pokrenula novu Komisiju za društvenu povezanost.
Sljedeće tri godine Komisija će se usredsrediti na načine rješavanja “hitne zdravstvene prijetnje” globalne epidemije usamljenosti, osmišljavajući strategije koje će pomoći ljudima da prodube svoje društvene veze.
Njome supredsjedaju izaslanik mladih Afričke unije Chido Mpemba i američki glavni hirurg dr Vivek Murthy, koji je opširno pisao i govorio o rizicima društvene izolacije.
Murthy je rekao da je to “podcijenjena” prijetnja zdravlju koja je sada postala široko rasprostranjena.
Predugo je usamljenost postojala iza sjene, neviđena i podcijenjena, izazivajući mentalne i fizičke bolesti. Sada imamo priliku da to promijenimo, rekao je dr Murthy.
Ljudi se lako mogu naći na marginama i izolovati se, a to utiče na njihove zdravstvene ishode, upozorila je članica odbora dr Karen DeSalvo.
Istraživanja pokazuju da je nedostatak određenih vrsta društvenih veza povezan s lošim mentalnim zdravljem i povećava rizik od tjeskobe, depresije i samoubistva.
Društvena nepovezanost postala je ključni pokretač globale krize mentalnog zdravlja koju vidimo u ovom svijetu. Otprilike milijardu ljudi – 1 od 8 – živi s problemom mentalnog zdravlja, od čega su četvrtina adolescenti, rekao je Murthy.
Usamljenost i društvena izolacija takođe mogu dovesti do lošeg fizičkog zdravlja. Ljudi koji nemaju društvene veze suočeni su s većim rizikom rane smrti.
Usamljenost i socijalna izolacija dugo se povezuju s lošom imunološkom funkcijom i kardiovaskularnim problemima poput visokog krvnog pritiska, a povećavaju rizik od moždanog udara za 30 odsto.
Takođe, doprinose kognitivnom padu i povezani su s 50%-tnim porastom demencije. Ljudi koji su izolovani imaju više nezdravih navika poput pušenja, pretjeranih pijenja i više sjedilačkog načina života.
Uticaj usamljenosti na zdravlje toliko je dalekosežan da ju je jedna studija uporedila s pušenjem do 15 cigareta dnevno.
Istraživanje je pokazalo da se gotovo 1 od 4 odrasle osobe osjeća vrlo ili prilično usamljeno.
Djeca takođe nisu imuna. Neka su istraživanja otkrila da se više od polovine djece i adolescenata barem neko vrijeme osjeća usamljeno.
Pandemija Covid-19 možda je pogoršala te osjećaje, pokazuju studije.
Društvena kohezija, povezanost, usamljenost važni su za zdrave ishode za ljude svih godina, gdje god se nalazili, kaže DeSalvo.
Ona se nada da će nova komisija WHO-a pružiti načine koji će pomoći zdravstvenim sistemima širom svijeta da razumiju kako bolje riješiti vezu između usamljenosti i loših zdravstvenih ishoda poput bolesti srca, piše Večernji list.
Usamljenost: Posljedice i savjeti
Biti sam i usamljen su dvije različite stvari. Usamljenost je iscrpljujuća i uznemirujuća, dok željena samoća donosi mir, podstiče kreativnost i okrepljuje vas, piše dr sci.med. Petar Vojvodić na stranici psihocentrala.com.
Blizina i povezanost na dubljem nivou sa drugim ljudima su ključni za naše mentalno zdravlje i blagostanje. U suprotnom postoji opasnost od razvijanja različitih patologija i mentalnih bolesti. Iako se usamljenost i mentalni poremećaji često povezuju jedno sa drugim, istina je da je usamljenost mnogo češće njihov uzrok nego posljedica.
Dr Vojvodić piše o četiri mentalna poremećaja najčešće povezana sa usamljenošću. Takođe, nudi pet savjeta kako da napravite korak u pravom smjeru kada se osećate usamljeno.
1. Depresija
Depresija i usamljenost skoro uvijek idu zajedno. Svi smo nekada iskusili momente kada smo se osjetili pomalo tužnim jer nam možda fale prijatelji ili u tom trenutku nismo imali kome da se obratimo i povjerimo. Ako neko nema jake i duboko razvijene odnose sa porodicom i/ili prijateljima, vrlo je vjerovatno da će u nekom trenutku patiti od depresije. Istraživanja su pokazala da je usamljenost mnogo češće uzrok depresije, a ne obrnuto.
2. Socijalna anksioznost
Ako usamljenost nije posljedica fizičke izolacije, mogli bismo da pomislimo da je ona uzrokovana nekom preprekom da se upoznaju novi ljudi. Ta prepreka može biti socijalna anksioznost. Dok postoje ekstremi ovog poremećaja, kao na primjer – osoba nije u stanju da izađe iz kuće, postoje i mnogo blaži simptomi gde se osoba osjeća kao da nije dopadljiva ili vrijedna kvalitetnih prijateljstava, što dovodi do straha i anksioznosti pri njihovom sklapanju.
Jedno istraživanje je pokazalo da usamljeni ljudi imaju nekada mnogo razvijenije društvene vještine od onih koji to nisu. Drugim riječima, usamljeni ljudi nisu takvi zato što ne umiju da razgovaraju sa drugima, već zato što previše brinu da će reći ili uraditi nešto pogrešno u društvenim situacijama. Na ovaj način se stvara neka vrsta začaranog kruga.
3. Bolesti zavisnosti
Studije su pokazale da osobe koje se već osjećaju usamljeno prije konzumiranja, na primjer, droge po prvi put, imaju više šanse da postanu zavisnici. Ovo pravilo važi i za alkoholizam, kockanje ili internet. Ljudi postaju zavisni od različitih supstanci zato što prije toga nisu uspjeli da ostvare značajne ljudske veze.
4. Patološko sakupljanje
Dok je patološko sakupljanje najčešće kategorisano kao opsesivno-kompulzivni poremećaj, u njemu postoji elemenat ,,popunjavanja praznine”. Upravo zato što u životu nisu ostvarili značajna poznanstva i prijateljstva, osobe koje pate od patološkog sakupljanja imaju potrebu da tu prazninu fizički popune različitim objektima.
Kako da se osjećate manje usamljeno?
1. Steknite naviku da pomažete drugima.
Ponudite se da pričuvate komšijinu djecu jednom nedjeljno, volontirajte, nabavite psa… Ovo su sve dobri načini da uspostavite početan kontakt sa ljudima koji vas okružuju. Da biste se osjećali manje usamljeno, naravno, potrebno je mnogo više od ovoga, ali za početak je dovoljno.
2. Steknite naviku da se interesujete za druge ljude.
Iako vam to možda ne pada lako, probajte da se pojavite na poslovnoj proslavi, pridružite se klubu ljubitelja knjiga, idite u teretanu, izdvojte svako jutro neko vrijeme da popričate sa kolegama. Na svim ovim mjestima probajte da započnete razgovor sa ljudima i da na taj način vježbate socijalne vještine, malo po malo.
3. Obezbijedite sebi dobar san.
Verovali ili ne, jedan od najčešćih pokazatelja usamljenosti je loš san – previše dugo vremena vam treba da zaspite, često se budite, i osjećate se pospano u toku dana. Nesanica ili neredovan san, u svakom slučaju, negativno utiču na vaše raspoloženje i samim tim i na vaš društveni život.
4. Ostanite otvoreni.
Usamljenost može da učini da budete više kritički nastrojeni, negativni i da brže i lakše osuđujete druge. Ljudi koji su usamljeni su mnogo manje skloni da prihvataju druge ljude, za razliku od onih koji to nisu. Ako primijetite da usamljenost djeluje na vas na ovaj način, probajte da izađete iz vaše zone komfora koja u svakom slučaju ne doprinosi da se dobro osjećate.
5. Zapitajte se šta je to što vam fali.
Ako se osjećate usamljeno, to je zato što vam fali najbolji prijatelj, ili da budete dio neke ekipe, ili da imate negdje da odete gdje se osjećate kao kod kuće, ili vam fali romantični partner. Razmislite o tome šta je to što priželjkujete, da biste znali kako da se na najbolji način postavite i radite aktivno na svom problemu.
Ako se osjećate usamljeno i ne znate kako da se izborite sa tim osjećanjem, uvijek vam je na raspolaganju stručna pomoć. Razgovor sa psihoterapeutom može da vam pomogne da dotaknete srž problema i da napravite korak ka ljepšem, kvalitetnijem i ispunjenijem životu.
Bonus video:
