Kratka istorija nezavisnosti Makedonije od početka je bila problematična, a njena politička nestabilnost izgleda postaje sve dublja, ocjenjuje agencija AP u analizi o toj bivšoj jugoslovenskoj republici.
Vlada u toj balkanskoj naciji od oko dva miliona ljudi upletena je u veliki skandal s ilegalnim prisluškivanjem, a iza nje je i nedavni oružani obračun u Kumanovu između policije i terorističke grupe, uglavnom sastavljene od kosovskih Albanaca, iza kojeg je ostalo 18 mrtvih.
U regionu sa dugom i krvavom istorijom etničkih konflikata i političke nestabilnosti, takav razvoj događaja izazvao je zaprepašćenje, kako na domaćem terenu, tako i u inostranstvu.
Mjeseci međusobnih optužbi između rivalnih političara oko borbe za vlast gurnuli su zemlju u jednu od najdubljih političkih kriza od kako se otcijepila od bivše Jugoslavije i proglasila nezavisnost 1991, navodi AP.
Nove nevolje naziru se i sjutra, kada opozicija planira antivladine proteste, za koje najavljuju da će biti najmasovniji koje je Makedonija vidjela u svom glavnom gradu Skoplju.
Trebalo bi da protesti traju danima, a rivalni provladin protest sazvan je za ponedjeljak.
Sjutrašnji opozicioni protest "biće istorijski dan za razračunavanje sa tekućom vladom Makedonije", ocjenjuje bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost Nikola Dmitrov.
"Sve autoritarniji režim (premijera Nikole) Gruevskog suočiće se sa gomilom ljudi koji čeznu za slobodom, demokratijom, vladavinom prava i odgovornošću", ocijenio je Dmitrov, koji trenutno radi kao saradnik Haškog instituta za globalnu pravdu.
On predviđa, piše AP, da će vlada "u situaciji sve ili ništa biti spremna da plati veoma visoku cijenu da bi opstala".
U srcu krize je i ogromna afera sa prisluškivanjem, koju je objelodanio šef opozicionih socijaldemokrata Zoran Zajev, koji od januara objavljuje prisluškivane razgovore.
Zajev tvrdi da Gruevski, koji je na vlasti skoro deset godina, stoji iza masovnog prisluškivanja više od 20.000 Makedonaca, uključujući ministre, političare, policajce, novinare, sudije, strane ambasadore i vjerske lidere.
Ti razgovori, za koje Zajev kaže da su mu proslijedile "patriote" iz kontraobavještajne službe, ukazuju na korupciju u najvišim nivoima vlade, uključujući pljačku raznih fondova, lažne krivične istrage koje se sprovode nad protivnicima i čak prikrivanja ubistava. On zahtjeva da Gruevski podnese ostavku i da budu održani novi izbori.
Opozicione partije bojkotuju parlament skoro godinu dana, od kako su optužile vladinu koaliciju za prevaru na izborima 2014.
Gruevski, koji je pobjeđivao na izborima od 2006, ljutito je odbacio sve optužbe, i sam optužuje Zajeva da je učestvovao u planiranju državnog udara, uz podršku neimenovanih stranih špijunskih agencija koje žele da zbace njegovu konzervativnu vladu.
Agencija AP ocjenjuje da su neki Makedonci zabrinuti.
"Bojim se da bi Makedonija mogla da uđe u građanski rat sa nepredvidivim posljedicama. Ljudi su tako tvrdoglavi... i podijeljeni, stvari bi mogle lako da se otmu kontroli", smatra Julijana Petrovska, 64-godišnja ekonomistkinja u penziji.
Neki, međutim, krive opoziciju da je stvorila nestabilnost.
Jovan, 23-godišnji student koji ne želi da otkrije prezime iz straha od mogućih posljedica, navodi da je Zajev "počeo da objavljuje prisluškivane razgovore koje je dobio od stranih špijuna i sada želi da nelegalno prisvoji vlast, bez izbora".
"On (Zajev) je jedan od najodgovornijih za krizu", smatra Jovan.
Vladu Makedonije oštro je kritikovao i Zapad, uključujući i EU, čiji dio se Skoplje nada da će postati jednog dana. Zvaničnici EU izrazili su zabrinutost zbog pritisaka na medije i miješanje vlasti u pravosuđe, između ostalih stvari.
Ambasadori SAD, Britanije, Njemačke, Francuske, Italije i EU nedavno su se sastali sa Gruevskim, nakon čega su izdali oštro saopštenje u kojem su naveli da "Vlada Makedonije nije ostvarila napredak u uzimanju u obzir mnogih navoda o greškama" koje je napravila povodom afere sa ilegalnim prisluškivanjem.
"Dalja inertnost po tom pitanju potkopaće napore zemlje da se pridruži EU i NATO", naveli su ambasadori.
Vlada, pak, tvrdi da radi šta može.
Gruevski je u četvrtak prisustvovao sastanku sa Zajevim i šefovima dvije albanske partije, koji su organizovali zapadni ambasadori. To su bili njihovi prvi direktni razgovori od početka političke krize u januaru. Njih četvorica su se dogovorili da se ponovo sastanu u ponedjeljak, kao i da osiguraju da buduće demonstracije budu mirne.
Ministri unutrašnjih poslova i saobraćaja, Gordana Jankuloska i Mile Jankijeski, kao i šef obavještajne službe Sašo Mijalkov, rođak Gruevskog, podnijeli su ostavke prije par dana, navodeći da to čine da bi smirili situaciju. Njihovi glasovi najčešće su se čuli na snimcima koji su procureli u javnost, podsjeća AP.
S druge strane, duh kratkog oružanog makedonskog konflikta iz 2001, između vladinih snaga i albanske manjine koja se borila za veća prava, još jednom se probudio.
U sukobima u pograničnom gradu Kumanovu prije nedjelju dana ubijeno je 10 napadača i osam policajaca, dok je 37 organa reda ranjeno. Neki napadači nosili su oznake Oslobodilačke vojske Kosova, koje su albanski pobunjenici koristili tokom sukoba u Srbiji i Makedoniji krajem 1990-ih i 2000-ih.
Agencija AP navodi da još nije jasno kako su borbe u Kumanovu počele. Vlada je saopštila da je policija pokrenula operaciju pošto je otkrila oružanu grupu od oko 50 ljudi u jednoj kući u Kumanovu. Prošlog mjeseca makedonska policija je navela da je jedna manja grupa napala jednu osmatračnicu na granici, uzela za taoce dva granična policajca, ali ih je potom nepovrijeđene pustila.
Politički analitičar Sašo Ordanovski smatra da su napadači bili najamnici.
"Neko im je platio da skrene pažnju s onog što se u tom trenutku dešavalo u zemlji", rekao je Ordanovski.
Prema njegovim riječima, Gruevski "je jedan od onih koji mogu da imaju najviše koristi od tog incidenta".
"On se suočava s ogromnim revoltom i zahtjevima iz inostranstva da mora nešto da učini", smatra Ordanovski.
Ali Ahmeti, koji predvodi Demokratsku uniju za integraciju, vladinog koalicionog partnera, rekao je da je bio u kontaktu sa napadačima, ali da nije poznato koji su im motivi. On je naveo da su oni tražili njegovu pomoć u posredovanju u njihovoj predaji.
Tvrdeći da većina Albanaca ne podržava pobunjeništvo, Ahmeti je pozvao na međunarodnu istragu nemira u Kumanovu.
Dimitrov, pak, navodi da ima samo jedan način da bude riješena kriza.
"Bez obzira koliko će vremena biti potrebno, i koliko će teško biti, može biti samo jedan održiv ishod: prelazna vlada koja će očistiti sistem, uvesti stroge provjere i ravnotežu, koja će promovisati pravdu, i pripremiti slobodne i fer izbore", ocijenio je on.
Bonus video:
