Novoizabrani predsjednik Ukrajine Petro Porošenko planira da razgovara sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u nastojanju smirivanja krize u Ukrajini.
"Razgovaraćemo sa Putinom u cilju smirivanja situacije i pokušaja (uspostavljanja) mira. Kada i gdje će se ti razgovori desiti, još nije odlučeno", rekao je Porošenko za njemački list "Bild".
Porošenko je pozvan, kao i Putin, da 6. juna u Francuskoj prisutvuje obilježavanju 70 godina od iskrcavanja u Normandiji (Dana D) u Drugom svjetskom ratu.
Porošenko dolazi na poziv francuskog predsjednika Fransoa Olanda.
Oland je danas popodne razgovarao sa Porošenkom i rekao mu da njegova pobeda na predsjedničkim izborima održanim u nedjelju "otvara put za miran i politički izlaz iz krize u Ukrajini", navodi se u saopštenju, koje prenose francuski mediji.
Oland je ranije rekao da će se 6. juna na sjeveru Francuske u "četiri oka" sastati sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom sa kojim će razgovarati o krizi u Ukrajini.
Početkom mjeseca je potvrđeno da će Putin prisustvovati ceremonijama povodom obilježavanja 70. godišnjice Dana D u Normandiji.
Oland je ranije rekao da je Putin dobrodošao da prisustvuje ceremonijama uprkos situaciji oko Ukrajine.
"Možda imamo neslaganja sa Vladimirom Putinom, ali ja nisam zaboravio i nikada neću zaboraviti da je ruski narod dao milione života tokom Drugog svjetskog rata", rekao je tada Oland francuskoj televiziji Frans 2.
Ceremonije povodom 70. godišnjice obilježavanja Dana D biće održana u Normandiji 6. juna, a prisustvovaće im britanska kraljica Elizabeta II, njemacka kancelarka Angela Merkel i predsjednik Sjedinjenih Država Barak Obama.
Planirano je da u okviru obilježavanja 5. i 6. juna lideri posjete američko memorijalno groblje u Kolvil sir Meru i svečani ručak koji priređuje Oland.
Svečanost posvećena iskrcavanju biće održana u gradu Uistreamu na obali Normandije.
Merkel insistira da Putin prisustvuje ceremoniji u Normandiji
Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je danas da je zauzela odlučan stav protiv ruske aneksije Krima dijelom i zbog lekcija iz dva svjetska rata, ali je dodala da je od vitalnog značaja da se razgovara sa Moskvom.
Obraćajući se studentima povodom otvaranja izložbe o Prvom svjetskom ratu, Merkel je rekla da njeno insistiranje da se ruski predsjednik Vladimir Putin pridruži zapadnim liderima u Normandiji 6. juna na ceremoniji obilježavanja 70. godišnjice od iskrcavanja saveznika, ima za cilj da se izbjegnu greške iz prošlosti, prenio je Rojtres.
"Postoje trenuci kada nemate želju da više razgovarate, kao što je sada sa Rusijom", rekla je Merkel koji govori ruski i redovno razgovara telefonom sa Putinom i dodala: "Ja prisilim sebe na razgovar."
Merkel je rekla da je ruska aneksija Krima neprihvatljiv potez jer je poremetio poslijeratni evropski poredak, čak iako je 54 odsto Njemaca izrazilo razumijevanje za aneksiju, prema anketi sprovedenoj u martu.
"Teritorijalni integritet je temeljni stub našeg poslijeratnog evropskog poretka. Ako vi počnete da govorite stvari poput 'to je moje pravo' i onda preduzmete nešto što se završi sa nevjerovatnom nesrećom, to ne ide ", zaključila je Merkel.
Jacenjuk: Putin da blokira granicu
Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk pozvao je danas Vladimira Putina da blokira granicu prema Ukrajini i da spriječi ulazak gerilaca u zemlju.
Jacenjuk dodaje da bi uz ruski uticaj kriza mogla da bude brzo riješena.
“Situacija na istoku se pogoršava. Kamioni puni bojeve municije i treniranih ruskih gerilaca prelaze granicu sa Ukrajinom. Molimo Rusiju i Putina da blokiraju granicu“, rekao je Jacenjuk, prenijela je agencija Rojters.
On je naveo da ukoliko Rusija bude odstupila, onda bi Kijev mogao da kontroliše situaciju, ali ako Moskva podržava i finansira pobunu, to stvara ogromne poteškoće za Ukrajinu.
Kadirov tvrdi da nije poslao pomoć proruskim borcima
Lider Čečenije Ramzan Kadirov negirao je danas da je poslao neke od svojih najnemilosrdnijih vojnika kao pomoć proruskim separatistima koji se na istoku Ukrajine bore protiv snaga ukrajinske vlade.
Kadirov je u izjavi postavljenoj na njegovom nalogu na Instagramu rekao da dvije trećine od tri miliona Čečena živi izvan te provincije u ruskom Sjevernom Kavkazu, tako da on ne može da "zna kuda svaki od njih ide".
On je, međutim, dodao da je moguće da su samostalno neki proruski nastrojeni čečenski borci otišli u Ukrajinu.
"Ako je neko vidio Čečena u zoni konflikta, on je tamo po sopstvenoj odluci", rekao je Kadirov.
Kadirovljevi vojnici, poznati po ratničkom duhu i ubitačnoj efikasnosti, pomogli su Rusiji da ostvari brzu pobjedu u ratu sa susjednom Gruzijom 2008.
Kadirov (37) je izrazio nedvosmislenu odanost Putinu i pohvalio njegovu politiku u Ukrajini u kojoj se rat rasplamsava.
Bonus video:
