Evropski komesar za proširenje Johanes Han upozorio je na ulogu Kine na Zapadnom Balkanu i mogućnost da Peking zemlje regiona pretvori u "trojanske konje" koji će jednog dana biti članovi EU.
Han je za portal Politiko rekao da kineska "kombinacija kapitalizma i političke diktature" može da bude poželjna nekim liderima u regionu Zapadnog Balkana.
Prema njegovim riječima, iako je najveći dio zapadnih briga prethodnih godina bio usmjeren na ruske aktivnosti, postoji mnogo više razloga za nespokojstvo zbog Kine, koja je napravila niz značajnih investicija u infrastrukturne projekte u regionu.
Kao primjer takvog projekta, u kom Kina koristi finansijsku moć da ostvari politički uticaj u zemljama koje žele u EU, Han je naveo autoput u Crnoj Gori koji je Kina finansirala i izgradila.
"Upravo je takav slučaj s famoznim autoputem u Crnoj Gori. I tu postoji kineski obrazac, ili da kažemo poslovni model, da se ponude primamljivi ili manje-više primamljivi zajmovi koji, ako ne mogu da se vrate, budu pretvoreni u kapital. Mislim da moramo da budemo svjesni kineskog strateškog koncepta i da adekvatno reagujemo. Mislim da će to biti jedan od velikih izazova za Evropu", rekao je Han za Politiko.
Crna Gora je, kao i Srbija, 2014. počela pristupne pregovore s EU, iz koje je nagoviješteno da bi obje zemlje mogle postati članice do 2025. Han smatra da je to "prilično ambiciozno".
Sve zemlje regiona Zapadnog Balkana žele u EU, međutim evropske zemlje su podijeljene oko stava prema tim željama.
Francuski predsjednik Emanuel Makron je preuzeo ulogu glavnog skeptičnog glasa o otvaranju EU za nove članove i insistira na tome da Unija treba da se fokusira na sopstveno reformisanje prije bilo kakvog razmišljanja o proširenju.
Francuski zvaničnici se takođe plaše da bi svaka naznaka da EU planira da primi siromašne zemlje s dubokim problemima, poput organizovanog kriminala i korupcije, bila poklon euroskeptičnim partijama na izborima za Evropski parlament sljedeće godine.
Pariz je u junu uspio da odloži odluku o početku pristupnih pregovora Albanije i Makedonije do poslije izbora u maju.
U intervjuu Politiku, Han se usprotivio Makronovom stavu, rekavši da građani zemalja Zapadnog Balkana "imaju pravo da postanu članovi (EU)" i da EU ima izbor između izvoza stabilnosti u region ili uvoza nestabilnosti u Uniju.
On se složio s Makronom da EU treba da se reformiše, ali i dodao da se to može raditi paralelno s pristupnim pregovorima s državama Zapadnog Balkana i da vjeruje da će biti moguće ubijediti francuskog lidera u to.
Komesar je rekao da je "veoma siguran" da će pregovori s Albanijom i Makedonijom početi sljedeće godine, kao i da je proces procjene njihove spremnosti za pregovore već počeo.
Prema trenutnim planovima EU, Bosna i Hercegovina i Kosovo nemaju čak ni okvirnu vremensku odrednicu za pristupne pregovore, navodi Politiko.
Prema Hanu, fragmentisana politička struktura BiH, rezultat Dejtonskog sporazuma iz 1995, morala bi da se promijeni.
"Oni žive u takozvanoj dejtonskoj logici. A ona nije u skladu s briselskom logikom", izjavio je komesar.
Ipak, dodao je, BiH je napravila određeni napredak formiranjem komisije s predstavnicima iz različitih etničkih grupa koja treba da odgovori na detaljan upitnik EU o spremnosti za članstvo.
Što se Kosova tiče, najveći problem je spor sa Srbijom, kao i činjenica da veliki dio prihoda Kosova dolazi od carina i da će to morati da se promijeni prije pridruživanja jedinstvenom tržištu EU, rekao je Han.
Prema njegovim riječima, projekat proširenja EU na čitav Zapadni Balkan je "istorijska misija".
"Sve je počelo 1989. padom 'Gvozdene zavjese'. Veliko proširenje iz 2004. je bilo (...) prva velika posljedica. Rekao bih da će sve biti završeno tek kada tih šest zemalja budu članice EU", naveo je Han.
Bonus video:
