Proširenje Evropske unije i na zemlje zapadnog Balkana ne smije da bude zamrznuto za neka bolja vremena kada prođe kriza i stoga što je to jedna od najuspješnijih politika Unije, složili su se danas u Pragu učesnici međunarodne konferencije Praški dijalog o proširenju.
Šef češke diplomatije Karel Švarcenberg pozvao je kao goste ovog 1. Praškog dijaloga o proširenju potpredsjednicu Vlade Srbije za evropske integracije Suzanu Grubješić, hrvatsku ministarku spoljnih poslova Vesnu Pusić i evropskog komesara za proširenje Štefana Filea.
"Prag je jedna od rijetkih evropskih prijestonica u kojoj se ne osjecha zamor od proširenja. Češka je uvijek podržavala proširenje i zahvalna sam im na pozivu da iznesem stavove Vlade Srbije. Mi smo zaista opredijeljeni za evropske integracije i to nije samo na riječima. Dokazujemo svaki dan i na djelu", kazala je Grubješićeva u pauzi konferencije agenciji Beta. Grubješićeva je rekla da Srbija želi da dobije datum za početak pregovora i da u doglednom vremenu bude jedan uspješan model evropske priče.
"Članstvo u EU ne treba da bude cilj za sebe, već logična posljedica evropskog puta."
Učesnici Praškog dijaloga o proširenju su, iako su izrazili izvjesno razumijevanje za trenutnu skepsu prema proširenju zbog krize i strateških razgovora o budućnosti Unije, naglasili da Evropu treba podsjećati da je ona prije svega politički i najuspješniji mirovni projekat, kako je kazao ministar Švarcenberg, a ne samo razgovori o krizi.
Upravo ta dimenzija obezbjeđivanja mira i stabilnosti, tzv. "meka moć EU" po ocjeni svih učesnika bila je najjači argument da EU ove godine dobije Nobelovu nagradu za mir.
"Vrlo važno za uspjeh evropskog projekta je to da jedini razlog zbog koga EU ima tu moć jeste činjenica što države i narodi žele da joj se pridruže. Ako ta želja prestane, EU će izgubiti snagu da inspiriše i transformiše", kazala je hrvatska ministarka Vesna Pusić.
Ona je kao budući ulog Hrvatske kao nove članice EU od 2013. godine i mogući doprinos navela susjedsku saradnju i obezbjeđivanje regionalne stabilnosti.
"Nijednu buduću članicu prije nas nisu pitali tako dosljedno kako ćete pomagati susjedima. Mi smo preuzeli tu ulogu. Balkanske zemlje će biti prvi put spremne da preuzmu odgovornost za stabilnost regiona same. Zato moramo da sarađujemo. Evropa ne može biti stabilna bez stabilnog jugo- istočnog dijela. Istorija je to mnogo puta pokazala", kazala je Pusić.
Štefan File želi da vidi i primjenu a ne samo usvajanje zakona i usklađivanje sa evropskom legislativom.
"Kod zemalja u tranziciji pokazalo se da treba biti pažljiv kod procesa implementacije zakona. Crna Gora je prva zemlja koja počinje tako pregovore", kazao je File.
Eurokomesar je takođe naglasio da EU ne želi da uvozi nove probleme i da želi da ima garancije da novoprimljene članice neće blokirati prijem svojih susjeda.
File je upozorio da evropska dvedesetsedmorka ne može da zamrzne proces proširenja dok ne dođu neka bolja vremena ili se uoče znaci prosperiteta.
"Hrvatskoj je bilo potrebno 10 godina od predavanja prijave. Govorimo o dugom procesu. Zato i govorim, zar će nama u Evropi biti potrebno pet do sedam godina da sredimo probleme u svojoj kući", rekao je File i dodao da je sada teško odrediti kada bi koja od zemalja koje kucaju na evropska vrata mogla u Uniju da uđe.
Bonus video:
