Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine zatvoriće danas svoja vrata nakon 124 godine – kao žrtva političke finansijske krize koja uništava podijeljene nacionalne kulturne institucije.
Bosna je, kako prenosi britanski „Gardijan“, već izgubila Nacionalnu umjetničku galeriju, koja je zatvorena ranije ove godine. Međunarodni aktivisti kažu da je još najmanje pet kulturnih institucija ugroženo. Među njima su Nacionalna i univerzitetska biblioteka, koja je već napadnuta i srušena u ratu 1992-95.
Prošlog mjeseca biblioteci je isključena struja, a istog dana direktor nacionalnog muzeja savremene umjetnosti najavio je ostavku rekavši da nema gdje da izloži kolekciju – uključujući i radove međunarodno renomiranih slikara poput Janisa Kunelisa – koju su nakon rata prikupili umjetnici i dobročinitelji.
Takođe su ugroženi Bosanski istorijski muzej, Nacionalna filmska arhiva, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti i Nacionalna biblioteka za slijepe.
Zamjenik direktora muzeja Marica Filipović kazala je za „Gardijan“ da je preživio dvije godine rata i posljednju a da pritom nije u potpunosti zatvoren. „Međutim, izgleda da neće preživjeti mir“, kazala je ona.
Ponos muzeja vrijedan 700 miliona
Ponos muzeja je takozvana Sarajevska Hagada, jevrejski manuskript iz 14. vijeka, čija je vrijednost procijenjena na 700 miliona dolara. Među ostalim umjetničkim bogatstvima je obimna biblioteka, veliki broj nacionalnih kostima, jedinstvena neolitska keramika iz međunarodno poznatih iskopina u blizini Butmira.
„Objašnjenje za zatvaranje je finansijske prirode, ali je tema politička“, kazala je Azra Aksamija, sarajevska umjetnica i akademik koja je asistent za umjetnost, kulturu i tehnologiju na Institutu za tehnologiju u Masačusetsu. Prema Dejtonskom sporazumu vodeće kulturne institucije u Bosni povjerene su nacionalnoj vladi čija su ovlašćenja i finansije od tada podriveni međusobno suprotstavljenim zajednicima.
Vlast u Bosni nije u rukama države već entiteta, a njihove administracije žele da promovišu sopstvena etnički ili vjerski definisana kulturna tijela
„Institucije su ostale u zakonskom vakuumu i nejasno je ko treba da im obezbijedi novac“, kazala je Aksamija. „Država BiH nije uspjela da prebaci nijednu konvertibilnu marku na naš račun u 2011, dok je Federacija prekinula finansijsku podršku 2012“, kazao je Ismet Ovčina, direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke.
Grijanje je Bioblioteci ukinuto 6. januara. A nakon što je isključena struja 26. septembra Ovčina je najavio da će tužiti državu. „Nemamo drugog izbora“, kazao je on u saopštenju.
Vlast u Bosni nije u rukama države već entiteta, a njihove administracije žele da promovišu sopstvena etnički ili vjerski definisana kulturna tijela.
U izvještaju Savjeta Evrope naglašava se: „Nakon rata različitih kulturalnih grupa, koje sebe definišu kao narodi, svaka od njih želi sopstvene kulturne institucije a Hrvati i Srbi tvrde da postojeće institucije, koje se sve nalaze u Sarajevu, predstavljaju samo Bošnjake.
Sa druge strane, Aksamija kaže da institucije poput Zemaljskog muzeja dokazuju činjenicu da ukrštanje kultura može funkcionisati i uroditi plodom“. Ona je zanemarivanje kulturnih iunstitucija na državnom nivou nazvala: nastavkom jedne vrste tihog rata protiv multikulturalnih vrijednosti“.
Bonus video:
