"Dokazi van razumne sumnje pokazuju da je optuženi počinio progon govorom mržnje", poručila je tužiteljka Birsej podsjećajući da je Šešelj na mitingu Srpske radikalne stranke 6. maja 1992. u vojvođanskom, većinski hrvatskom, mjestu Hrtkovci pozvao na progon Hrvata porukama da će im se, ako sami ne odu, organizirati prevoz autobusima do hrvatsko-srpske granice pa dalje neka idu pješke u "svoju lijepu".
Šešelj je u govoru nazvao Hrvate iz Hrtkovaca ustašama, njihove roditelje nelojalnima i poručio da za njih nema mjesta u Hrtkovcima, kazala je tužiteljka ističući da se radilo o zločinu širenja nacionale mržnje s ciljem izazivanja straha kod hrvatskog stanovništva i zaoštravanja tenzija.
Ona je kazala da su Šešelj i njegovi saradnici na mitingu namjerno stvorili atmosferu straha u Hrtkovicima s nacionalističkom muzikom i naoružanim ljudima koji su u mjesto stigli u crnim četničkim uniformama i dovođenjem mase srpskih izbjeglica iz Hrvatske koji su podstrekavani da Hrvatima daju adrese svojih napuštenih srpskih kuća u Hrvatskoj.
Na tom mitingu pročitana su imena "nelojalnih Hrvata" u Hrtkovcima, a mase su na Šešeljev govor aplaudirale i uzvikivala: "ustaše, napolje" i "ovo je Srbija". Nakon toga govora Hrvati su masovno napustili mjesto, a Hrtkovci su preimenovani u Srbislavce.
"Optuženi je namjeravao i uspio u sijanju straha među Hrvatima", kazala je Birsej.
Šešeljeve tvrdnje iz završnog podneska da je samo osam Hrvata prisilno premješteno iz Hrtkovaca tužiteljka je nazvala uvredljivima.
Tužilaštvo tereti Šešelja da je, zajedno s drugim učesnicima zločinačkog poduhvata predvođenog bivšim jugoslovenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, pokušao da uspostavi novu srpsku državu na djelovima Hrvatske, BiH i same Srbije kroz progon pod patronatom države, koji je uključivao ubistva, deportacije, zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine Hrvata i Muslimana. Optužen je u devet tačaka za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja u Hrvatskoj i BiH kao i protiv vojvođanskih Hrvata počinjene u periodu od 1991. do 1993.
Na suđenju su svjedočili prognani Hrvati iz vojvođanskog mjesta Hrtkovci koji su se nakon njegovog govora u Skupštini u Beogradu u aprilu 1992., kada se zauzeo za progon Hrvata iz Vojvodine i nakon njegovog mitinga u Hrtkovcima u maju '92. na kojem je čitan popis Hrvata i Mađara koji moraju da odu, počeli iseljavati u strahu i uz prijetnje. Iz Hrtkovaca je odselilo oko 700 od 1000 Hrvata.
Tužilaštvo traži 28 godina zatvora za Šešelja
Tužioci Haškog tribunala zatražili su danas, na suđenju Vojislavu Šešelju, da sudije Šešelju izreknu kaznu od 28 godina zatvora zbog zločina nad nesrbima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH, od 1991-93.
Na kraju završne riječi , tužilac Matijas Markusen je ponovio da je Šešeljeva krivica dokazana i zatražio od sudija da Šešelja proglase krivim po svih devet točaka optužnice koja ga tereti za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Šešelj, koji se brani sam, svoju završnu riječ izložiće iduće nedjelje , od 12. do 15. marta.
Suđenje Šešelju počelo je u novembru 2007, poslije jednog neuspješnog pokušaja i štrajka gladju optuženog. U sudskom pritvoru u Ševeningenu nalazi se od 24. februara 2003, kada se dobrovoljno predao odmah pošto je Tribunal obajvio optužnicu protiv njega.
Bonus video:
