Prijetnja od međuetničkog i međuvjerskog sukoba i dalje je aktuelna na prostoru Balkana, koji stručnjaci nazivaju „evropskim buretom baruta“, što znači da bi se mogao ponoviti libijski scenario, kazao je bivši ruski premijer i član Ruske akademije nauka Jevgenij Primakov, prenio je Interfaks.
Pozivajući se na članak zasnovan na njegovom govoru koji je ruska „Nezavisna gazeta“ objavila juče, Interfaks je naveo da je Pimakov govorio na međunarodnoj konferenciji u Crnoj Gori koja je održana 17. oktobra, mada se iz teksta ne može vidjeti o kom je događaju riječ.
„Strahujem da bi NATO operacija u Libiji mogla baciti sjenku na Balkan. Takav scenario nije toliko nerealan i moraju se naći načini da se to izbjegne“, kazao je Primakov koji je tokom duge karijere bio i ministar inostranih poslova, kao i šef obavještajne službe.
Rizik na Kosovu i u BiH
„Presedan koji je NATO napravio sa operacijom u Libiji je izuzetno opasan naročito za turbulentne regione i zemlje čija politika ne ispunjava želje NATO-a“, ocijenio je i dodao da „prijetnja od međuetničkih i međuvjerskih sukoba na Balkanu uglavnom postoji na Kosovu i u Bosni i Hercegovini“.
Rusija „ne priznaje nezavisnost Kosova i Metohije“ i tu teritoriju smatra „organskim dijelom Srbije“
Primakov je kao primjer naveo sukobe između Srba sa sjevera Kosova i pripadnika KFOR koji „žele da odvoje kosovske Srbe od Srbije i da otvore carinske punktove na nepostojećoj granici“.
Primakov je podsjetio na stav koji je ruski šef diplomatije Sergej Lavrov iznio na sastanku sa generalnim sekretarom NATO Andreasom Fog Rsmusenom u septembru.
Lavrov je tom prilikom snažno odbacio mišljenje da bi Libija mogla postati „model za budućnost“, naveo je Interfaks.
Primakov je kazao da postoje realne šanse da se podjelom Kosova izbjegnu tenzije
Rusija ima principijelan stav o „problematičnim zonama“ koje datiraju od raspada bivše Jugoslavije, naveo je akademik. Ona „ne priznaje nezavisnost Kosova i Metohije“ i tu teritoriju smatra „organskim dijelom Srbije“.
„Ako Zapad podržava otcjepljenje kosova od Srbije zbog independističkih zahtjeva lokalnih Albanaca, zašto se takav princip ne primijeni i na kompaktne srpske oblasti na sjeveru Kosova i Metohije“, zapitao se Primakov.
On je kazao da postoje realne šanse da se podjelom Kosova izbjegnu tenzije.
Moskva nije protiv EU integracija
Rusija se takođe protivi transformaciji Bosne i Hercegovine u unitarnu državu tvrdeći da ovakva transformacija ne bi bila u skladu sa Dejtonskim sporazumom.
Moskva je savršeno svjesna razloga zbog kojih balkanske zemlje žele da se pridruže EU
„Ukoliko govorimo o razvoju Dejtonskog sporazuma, očito je neophodno da ojačamo suverena prava bosanskih Srba, Hrvata i muslimana unutar okvira bosne i Hercegovine. Svaki drugi način bi doveo do krvoprolića“, smatra Primakov.
Bivši ruski premijer je poručio da oni koji misle da se Rusija protivi prijemu balkanskih zemalja u Evropsku uniju, namjerno ili nenamjerno, izvrću njene stavove.
„Moskva je savršeno svjesna razloga zbog kojih balkanske zemlje žele da se pridruže EU.
Istovremeno, Rusija nastoji da spriječi slabljenje njenih ekonomskih, kulturnih i političkih veza sa balkanskim zemljama time što će se one pridružiti EU“, objasnio je Primakov.
Bonus video:
