Ako bi se mogle čitati misli vlada, lako bi bilo sumirati osjećanje na Zapadnom Balkanu protekle nedjelje: olakšanje u Srbiji, oduševljenje u Crnoj Gori i apatija kod svih ostalih, piše kolumnista londonskog „Ekonomista“ Tim Džuda.
Evropska komisija svake godine ocjenjuje napredak potencijalnih članica EU, i to je dan, prenosi Džuda riječi diplomate iz Brisela, kada oni „vide sebe u ogledalu“ i „odraz je prilično vjeran.“
Ovogodišnji izvještaji su s nestrpljenjem očekivani u Srbiji i Crnoj Gori, piše Džuda.
Kolumnista britanskog nedjeljnika i poznavalac prilika na Balkanu opisuje Crnu Goru kao „vedriju“ od Srbije, i kaže da ju je Komisija ove godine nagradila preporukom Uniji da odredi datum početka pristupnih pregovora.
„Crna Gora je dobila specijalnu pohvalu za borbu protiv organizovanog kriminala,“ smatra Džuda.
"Ispriječilo se Kosovo"
Strategija Srbije je tokom prošle godine bila da dobije kandidaturu do kraja 2011, računajući da to iskoristi kao adut na izborima sljedećeg proljeća, navodi se u komentaru.
Nakon hapšenja Mladića i Hadžića, učinilo se da je status kandidata osiguran, ali se ispriječilo Kosovo, s obzirom na to da su dobrosusjedski odnosi preduslov za napredak ka EU.
„Pred Srbijom je težak put. Zbog domaćih razloga, ona ne može ostaviti na cjedilu Srbe na Kosovu"
„Pred Srbijom je težak put. Zbog domaćih razloga, ona ne može ostaviti na cjedilu Srbe na Kosovu ali ni opstruirati pregovore pod pokroviteljstvom EU, budući da se bori da joj se pridruži.“
Komisija smatra da je Srbija učinila dovoljno da zaradi status kandidata pod uslovom da ostvari „značajan napredak“ u pregovorima sa Kosovom. Međutim, piše dalje Džuda, posljednju riječ imaju vlade EU u decembru i Srbija će u narednih dva mjeseca morati da ubijedi skeptike poput Njemačke da je posvećena trajnom rješavanju sukoba sa Kosovom.
EU pod ogromnim pritiskom
Vezano za Albaniju, Kosovo, Bosnu i Makedoniju, smiješno je to što nisu dobili izvještaj o napretku, već o stagnaciji.
S obzirom na krizu eura i činjenicu da je EU pod ogromnim pritiskom, neki se možda pitaju zašto su države Zapadnog Balkana tako uporne da se pridruže, kaže Džuda, ističući da će nakon Hrvatske proći mnoge godine do učlanjenja neke nove države. On smatra da odogovor leži u tome što je usklađivanje sa hiljadama stranica zakonodavstva EU udžbenik za modernizaciju.
„To što se članice EU često ne pridržavaju pravila nije razlog da Balkan to čini“, ističe se u komentaru.
Hrvatska i Crna Gora podstiču Srbiju na rad
Džuda prenosi nedavnu izjavu ministra vanjskih poslova Milana Roćena da je Crna Gora, zahvaljujući EU, za godinu na polju reformu postigla što sama ne bi ni za deset.
„Iako izgleda kao da tranziciji Zapadnog Balkana iz višegodišnje dezintegracije i rata nema kraja, privlačnost Brisela je i dalje jaka“, stoji u kolumni.
"Pristup Hrvatske 2013. i vođstvo Crne Gore podstiču Srbiju da napornije radi"
Kao drugi faktor, Džuda navodi elemenat konkurencije. „Pristup Hrvatske 2013. i vođstvo Crne Gore podstiču Srbiju da napornije radi.“
Petrit Seljimi, zamjenik kosovskog šefa diplomatije, kaže: „Posljednji smo počeli, ali brzo hvatamo priključak.“
Galerija
Bonus video:
