Zoran Milanović, bivši premijer i kandidat opozicione Socijaldemokratske partije (SDP), pobijedio je na jučerašnjim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj što predstavlja žestok udarac za vladajuću Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ).
Prema rezultatima izlazne ankete u drugom krugu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, Milanović je osvojio 53,25 odsto glasova, dok je za dosadašnju predsjednicu i kandidatkinju vladajućeg HDZ-a Kolindu Grabar Kitarović glasalo 46,75 odsto birača. Milanović, koji je bio premijer od 2011. do 2015. godine, kampanju je zasnivao na obećanjima da će se boriti protiv korupcije za koju je kazao da se intenzivirala od kako je napustio vlast koju su nakon toga preuzeli konzervativci.
„Pobjeda Milanovića mogla bi konsolidovati socijaldemokrate i ojačati tu partiju uoči parlamentarnih izbora koji se održavaju na jesen“, kazao je politički analitičar Branko Karatan za državnu televiziju.
U prvom krugu glasanja prije dvije nedjelje Milanović je sa 29,6 odsto glasova imao najveću podršku od ukupno 12 kandidata, dok je za Grabar Kitarović glasalo 26,7 odsto birača.
Jučerašnji ishod glasanja je donekle iznenađenje zbog toga što su analitičari većinom smatrali da je Grabar Kitarović u prednosti.
Rezultati prvog kruga izbora prije dvije nedjelje pokazali su porast podrške tvrdolinijašima, što je trend zabilježen i u drugim evropskim zemljama poput Poljske i Mađarske.
U taboru Grabar Kitarović računali su da će ona u drugom krugu pridobiti glasove nezavisnog desničarskog kandidata Miroslava Škora za kojeg je u prvom krugu glasalo 24,4 odsto birača.
Međutim, bivši predsjednik Hrvatske Stipe Mesić, koji je u Milanovićevem izbornom štabu, kazao je sinoć da ga rezultati ipak nijesu iznenadili jer zna dokle je gospođa Grabar Kitarović dovela svoju funkciju, „tako da više niste znali što je predsjednica države, a što Nives Celzijus“.
Pobjeda Milanovića će žestoko oslabiti poziciju vladajućeg HDZ i vlade Andreja Plenkovića, a kako je za Rojters kazao analitičar Žarko Puhovski „ovi izbori su neka vrsta preliminarne faze za parlamentarne izbore koji se održavaju kasnije ove godine“. Analitičari takođe predviđaju da bi poraz njihove kandidatkinje mogao dovesti do žestokih previranja unutar samog HDZ-a.
„HDZ je dobio oštru poruku Škorinim rejtingom, a sada i gubitkom predsjedničkih izbora i HDZ će se morati mijenjati, ponuditi nove kandidate, decentralizovati načine odlučivanja, demokratizovati način upravljanja... Inače će desno biračko tijelo otići nekim novim opcijama, uključujući i Škorine”, kazao je za „Večernji list” analitičar Božo Skoko. Kampanju Grabar Kitarović su obilježili brojni gafovi i podrška osuđivanim ratnim zločincima, očigledno u naporu da osvoji desničarski orijentisane birače. Pod sloganom „Prava Hrvatska“ u fokusu njene kampanje često je bio rat za nezavisnost.
Milanović je njene izjave karakterisao kao „veoma opasne“ i govorio da želi liberalnu demokratsku zemlju koja promoviše jednakost za sve građane.
Milanović je tokom kampanje naglašavao da su „ratovi završeni“ i da država sada treba da se bori za svoje mjesto u Evropi.
Hrvatska je 1. januara preuzela šestomjesečno predsjedavanje Evropskom unijom, što znači da će Milanović kao pobjednik izbora biti ključna figura na evropskoj sceni u trenutku kada blok pokušava da se usaglasi oko napredovanja Albanije i Sjeverne Makedonije i odlaska Ujedinjenog Kraljevstva.
Istovremeno, najmlađa članica EU se bori sa masovnim egzodusom građana, korupcijom i stagnirajućom ekonomijom.
Uloga predsjednika u Hrvatskoj je uglavnom ceremonijalna, ali šef države može da ulaže veto na zakone i utiče na spoljnu politiku, odbranu i pitanja bezbjednosti.
Bonus video:
