Premijer Hrvatske Andrej Plenković se u govoru u Strazburu založio za pomoć susjednim državama na njihovom evropskom putu.
"Hrvatska je dokaz transformativne snage koju u sebi nosi perspektiva članstva u EU, ali i dokaz da je ona mirovni projekt koji snažno doprinosi pomirenju i izgradnji povjerenja. Upravo tu privlačnu snagu treba da iskoristimo da bismo svoje okruženje učinili boljim i otpornijim, a time i sebe jačim, sigurnijim i prosperitetnijim", rekao je on u Evropskom parlamentu u govoru o budućnosti EU.
On je naglasio da je EU zajednica kojoj žele da pristupe mnoge zemlje, i to ne samo jugoistočne Evrope i Turska, nego i šireg susjedstva.
"Obećanja kandidatima i potencijalnim kandidatima treba da ispunimo, jednako kao što te države treba da ispune zadane uslove i kriterijume, te da sprovedu potrebne reforme, uvek uz vrednovanje individualnih postignuća", rekao je Plenković, koji je drugi po redu evropski čelnik koji govori pred evropskim poslanicima o budućnosti EU.
Prvi je prošlog mjeseca govorio irski premijer, a idući će govoriti portugalski.
Hrvatski premijer se u svom govoru posebno osvrnuo na BiH, rekavši da u novoj strategiji proširenja za Zapadni Balkan posebna pažnja treba da bude posvećena toj državi koja iza sebe, kao i Hrvatska, ima težak put.
On je ocijenio da "samo čvrsto usidrena u evropske vrijednosti BiH može da garantuje svojim građanima sigurnu i stabilnu budućnost".
"U našem evropskom susjedstvu, u istočnom i južnom dijelu Evrope, stojimo pred velikim sigurnosnim i političkim izazovima. Zato je strateški interes svih država članica svojim susedima pomoći u učvršćivanju i izgradnji sistema koji je prosperitetan, mirotvoran, stabilan i prije svega demokratski", rekao je Plenković.
On je najavio da će prioriteti hrvatskog predsjedavanja EU u prvoj polovini 2020. biti njen rast, povezivanje i proširenje.
U svom govoru Plenković se osvrnuo i na proces hrvatskog pristupanja EU, rekavši da je njen put bio usporen zbog rata 90-tih, pa je u evropsku zajednicu ušla tek prije pet godina.
"Na kraju 20. vijeka u srcu Evrope bili smo, nažalost, prisiljeni braniti svoju slobodu od vojne agresije", rekao je Plenković i dodao da je zemlja u ratu pretrpjela štete koje su dosegle 150 posto od predratnog BDP-a.
On je naglasio da se Hrvatska u međuvremenu obnovila, izgradila i razvila, te danas postala jedna od evropskih najatraktivnijih turističkih destinacija koju je prošle godine posjetilo 18 miliona gostiju.
Premijer je, međutim, naglasio da je svjestan da su pred Hrvatskom brojne, zahtjevne strukturne reforme koje građanima treba da obezbijede bolji život.
Podsjetio je da je njegova Vlada izbore 2016. dobila na proevropskom programu, pa aktivno promišlja budućnost EU.
"Ne gubeći osjećaj za političku realnost, smatram ključnim da zajedno obnovimo evropske ideje, jačajući naše zajedničke politike i pri tome pametno koristeći naša budžetska sredstva. Cilj je da naši sugrađani ne budu indiferentni prema Evropi, a još manje da budu protiv nje", rekao je Plenković i naglasio da građani treba da osjete sve prednosti EU.
On se osvrnuo na izazove koji stoje pred EU, poput pitanja demografije, sigurnosti i populizma, ali i upozorio da teroristički napadi na evropskom tlu i druge prijetnje pokazuju da je Evropa ranjiva, pa treba pojačati saradnju na sigurnosno-odbrambenom polju.
"Jačanje saradnje i koordinacije s NATO-om ostaje ključno, uz osiguranje kompatibilnosti, sinergije i učinkovitosti zajedničkog djelovanja", rekao je hrvatski premijer.
Plenković je naglasio i da je idući veliki hrvatski evropski cilj ulazak u šengenski prostor. Poslije govora hrvatskog premijera, uslijedila su i pitanja evropskih poslanika.
Bonus video:
